Predstavnici “Moskovske organizacije ratnih veterana u Republici Srpskoj (RS) od 1992. do 1995. godine”, uručili su gradonačelnuku Bijeljine Ljubiši Petroviću, medalju "Ratnik", kao znak bratstva i ljubavi između ruskog i srpskog naroda, saopšteno je iz Gradske uprave Bijeljine u utorak, 13. aprila.
Medalju je, kako se navodi, u prostorijama Gradske uprave uručio Vladimir Sidorov, dobrovoljac u Vojsci RS i poslanik u Skupštini Moskve iz Liberalno demokratske partije Rusije.
"Ovdje se osjećam kao kod svoje kuće, jer Republiku Srpsku smatram svojom drugom otadžbinom i očekujem da naša dva bratska naroda u budućnosti sarađuju još bolje, posebno u oblasti ekonomije, koja treba da prati naše izvrsne odnose u oblasti kulture i međunarodne politike", rekao je Sidorov.
Grad Bijeljina veoma je zahvalan na svemu što je Rusija učinila za srpski narod, a posebno na doprinosu ruskih dobrovoljaca u odbrani Republike Srpske, rekao je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
"Ovi ljudi će uvijek biti dragi gosti u Bijeljini i dočekivaćemo ih sa bratskom ljubavlju, ali i novim idejama za unapređenje naše saradnje i zajednički napredak", naveo je on nakon sastanka sa predstavnicima ruskih veterana dobrovoljaca i Udruženja građana Srpsko-ruska zajednica "Zavet".
Sastanku je prisustvovao i Aleksandar Kravčenko koji je, kao dobrovoljac u Vojsci Republike Srpske, tri puta ranjen.
Dan ranije on je bio u Višegradu na obilježavanju Dana ruskih dobrovoljaca, koji se svakog 12. aprila obilježava u tom gradu.
Na taj dan 1993. godine kod Višegrada su poginula tri ruska vojnika, a više ih je ranjeno. Riječ je o vojnicima iz Ruske Federacije koji su se na širem području tog grada borili na strani Vojske Republike Srpske (VRS) tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
Pročitajte i ovo: Ruskim dobrovoljcima počasti, žrtvama u Višegradu ni spomen pločaOvaj datum je uvršten u kalendar značajnih istorijskih događaja jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta Republike Srpske.
Prema podacima Vlade RS u redovima Vojske RS od 1992. do 1995. godine ratovalo je oko 700 ruskih državljana, a 37 je poginulo.
"Nakon rata ostao sam osam godina u Republici Srpskoj i Srbiji, naučio sam jezik i srodio se sa srpskim narodom. Drago mi je što sam danas u Bijeljini, u našoj Republici Srpskoj, koju nisam zaboravio ni nakon povratka u Moskvu", rekao je Kravčenko nakon sastanka.
Načelnik službe bezbjednosti "Evrakora", vodeće ruske kompanije u oblasti izgradnje infrastrukture za transport prirodnog gasa i predsjednik "Moskovske organizacije veterana kavkaskih ratova" Andrej Erjekojev uručio je gradonačelnku Bijeljine i statuetu ruskog dobrovoljca "Opločenca" sa natpisom "Srbi i Rusi - braća zauvijek".
Sastanku su prisustvovali i predsjednik Udruženja građana Srpsko-ruska zajednica "Zavet" Savo Cvijetinović, generalni sekretar Slobodan Trifković i ruski novinar Fedor Samarov, navode iz Gradske uprave Bijeljine.