Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić u petak, 9. aprila je poslao Gradu Sarajevu i opštini Stari Grad zahtjev u kojem traži uklanjanje tabli na sarajevskoj Vijećnici i u ulici Ferhadija kojima se, kako kaže, srpski narod ‘karakteriše kao zločinački i agresorski’.
Novoizabrana gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić je na ovaj zahtjev navela da tokom njenog mandata ‘neće biti promjene ploča’, te da je ‘nedopustivo’ osporavanje činjenica.
U svom odgovoru na Ćosićev zahtjev navela je također kako je srpski narod u Bosni i Hercegovini (BiH) konstitutivan i ugrađen u temelje ‘ZAVNOBIH-ovske BiH ali osporavanje historijskih i sudski utvrđenih činjenica je nedopustivo’.
“Podsjećam da je samo u jednoj noći, od granata, 25. na 26. august 1992. godine uništeno 80% od ukupnog bibliotečkog fonda Vijećnice, a ovaj lijepi i vrijedni spomenik kulture je razoren. Oko dva miliona knjiga, članaka i časopisa su nepovratno uništeni”, napisala je na svom Facebook profilu gradonačelnica Karić.
Ona je pozvala je gradonačelnika Ćosića da rade na razvoju i zajedničkim projektima poput EYOF-a.
Ćosić je u dopisu naveo kako se time ‘podstiče mržnja prema Srbima’. Uz taj zahtjev, uputio je još jedan, a to je da se sarajevskim ulicama vrate raniji nazivi, navodeći da te ulice ‘danas nose imena po pripadnicima fašističkog pokreta, te pokreta koji su podržavali fašističke ideje’.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva je, na svom Facebook profilu, u petak, 9. aprila napisao kako je odlučeno da ovaj zahtjev prvo zahtjev upute Gradu Sarajevu i opštini Stari Grad, te da će sačekati njihov odgovor uz nadu ‘da će donijeti ispravnu odluku’.
“Ukoliko odluka bude negativna, žalićemo se nadležnom ministarstvu, a ukoliko i tu dobijemo negativnu odluku onda ćemo Ustavnom sudu podnijeti kompletiranu apelaciju, odnosno zahtjev za ocjenu usklađenosti sa Ustavom BiH. Na taj način ćemo jasno pokazati da ono što smo htjeli da riješimo kroz institucije sistema u BiH ne funkcioniše, kao i da se potpuno ignorišu osjećanja srpskog naroda”, naveo je Ćosić.
Podsjetimo da su vijećnici Gradskog Vijeća Grada Sarajeva u oktobru 2017. usvojili inicijativu za otvaranje procedure o statusu i tekstu ploče na ulazu u sarajevsku Vijećnicu.
Inicijativu je pokrenuo vijećnik Miro Lazović jer je smatrao kako natpis na ploči da su zgradu zapalili „srpski zločinci“ ne odgovara stvarnim istorijskim činjenicama. Vijećnicu su, smatra, zapalili pripadnici vojske Republike Srpske što i treba da stoji na ploči kako bi se izbjegla manipulacija i generalizacija.
Prije nekoliko godina je i Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” radilo na aktivnostima koje se odnose na preformulaciju table na Vijećnici.
Predsjednik Upravnog odbora Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", Dejan Garić u oktobru 2016. za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da ovaj natpis boli i vrijeđa.
"Taj natpis boli sve one koji žele razmišljati o zajedničkom životu u ovoj zemlji jer se time jedan narod svodi skoro pa na nivo zločinaca", ocjenio je tada Garić natpis na tabli koja stoji na sarajevskoj Vijećnici.
Pročitajte i ovo: Šta boli sarajevske Srbe?Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. august 1992. godine je zapaljena.
Rekonstrukcija Vijećnice počela je 1996. godine, a ponovo je svečano otvorena 9. maja 2014. godine.
Pročitajte i ovo: Obilježena 27. godišnjica napada na sarajevsku Vijećnicu