Ambasador Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) Johann Sattler razgovarao je 17. marta o izbornim reformama sa opozicionim liderima Socijaldmeokraske partije (SDP), Naše stranke i Naroda i pravde.
Sattler je na svom Twitter profilu, pored fotografija sa Nerminom Nikšićem, Predragom Kojovićem i Elmedinom Konakovićem, objavio da je tema sastanka bila važnost transparentnih i inkluzivnih procesa prilikom izbornih i ustavnih reformi koje moraju biti i u skladu sa Mišljenjem EU.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene izbornog zakona.
Vlasti u BiH su do sada (djelomično) ispunila tri uslova, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja, na primjer, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno data ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Od BiH se traži (privremeno) prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uslovljeno rješavanjem pitanje državne i vojne imovine.
Pročitajte i ovo: Izetbegović i Čović dogovorili radne grupe za rješavanje spornih pitanjaMeđu prioritetima su i izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
Prioriteti su i zakonske izmjene kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo "konstitutivni" – Bošnjaci, Hrvati i Srbi, te reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna).
Pročitajte i ovo: Izetbegović i Čović dogovorili radne grupe za rješavanje spornih pitanjaSattler je o izmjenama izbornog zakona početkom godine razgovarao i sa predsjednicima Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.