Pandemija, ekonomska nesigurnost i konflikti širom svijeta doveli su do pada slobode na globalnom nivou u 2020, saopštila je međunarodna nevladina organizacija Freedom House.

U novom izvještaju, objavljenom 3. marta, obuhvaćen je period od 1. januara do 31. decembra 2020.

Ova organizacija za praćenje stanja ljudskih prava locirana u Washingtonu je rekla da je broj zemalja označenih kao “neslobodne” bio najveći u posljednjih 15 godina.

• Poštivanje ljudskih prava u vrijeme pandemije i slučaj u Melburnu

Pogled na Zapadni Balkan

Navodi se da su "manjkavi parlamentarni izbori nanijeli težak udarac višestranačkom sistemu Srbije", dok je na Kosovu "stara politička garda zbacila kratkotrajnu vladu premijera Aljbina Kurtija i formirala novu".

Freedom House rekao je da je Crna Gora "zabilježila šest godina u nizu pad rezultata" dok su izbori doveli do prvog prijenosa vlasti u posljednje tri decenije.

Reformistička vlada Sjeverne Makedonije ponovo je izabrana, a njene "institucije su se uglavnom oporavile od štete koju je nanio odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski", navodi se u izvještaju. Sjeverna Makedonija je u redu država koje bilježe rast sloboda i demokratije.

Pročitajte i ovo: Predizborna Severna Makedonija: Evroskepticizam iz senke Gruevskog

Bez promjena u Srbiji

Srbija je i dalje u grupi "djelimično slobodnih" zemalja i pala je u odnosu na prošlu godinu za dva mjesta na 64, navodi se u godišnjem izvještaju Fridom hausa (Freedom house), međunarodne organizacije koja prati ljudska prava u svijetu.

U kategoriji političkih prava Srbija je dobila 22, od ukupno 40 bodova, a u kategoriji građanskih sloboda 42, od ukupno 60.

Posljednjih godina vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), partija predsjednika države Aleksandra Vučića, nagrizala je politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva, navodi se u izvještaju.

Policija je uz upotrebu sile odgovorila na proteste u Beogradu u julu prošle godine, kada su se demonstranti okupili zbog najava o zaključavanju usled epidemije izazvane korona virusom, zbog politike vlade po drugim pitanjima i načina obavljanja funkcije predsjednika Aleksandra Vučića.

Policija je napala demonstrante, prolaznike i novinare dok je pokušavala da rastjera demonstracije koje su trajale nekoliko dana, navodi Fridom haus.

U dokumentu se konstatuje i da su vlasti u Srbiji na pandemiju izazvanu korona virusom odgovorile netransparentno.

Protest u Beogradu protiv uvođenja policijskog časa

Kako se navodi, zvaničnici u Srbiji su uskraćivali i informacije o smrtnim slučajevima, a medicinski radnici koji su kritikovali postupke vlade u vezi sa pandemijom bili su suočeni sa odmazdom i otkazom.

Cenzura i progon u Iranu

Na Bliskom istoku, izvještaj je naglasio kako iranska vlada koristi cenzuru i krivični progon kako bi "suzbila nezavisno izvještavanje" o stvarnom opsegu izbijanja korona virusa u zemlji.

Vlasti su, navodi se u izvještaju, koristile slične taktike za suzbijanje informacija o vladinom nasilju protiv demonstranata u novembru 2019. zbog slučaja pada aviona – u padu ukrajinskog putničkog aviona poginulo je 176 ljudi.

Kirgisan i Bjelorusija najniže rangirani

U pojedinačnom pregledu država rečeno je da su Kirgistan i Bjelorusija rangirane kao zemlje koje bilježe najvće gubitke u pogledu političkih prava i građanskih sloboda.

Izvještaj je umanjio ocjene slobode za 73 zemlje, uključujući ne samo autoritarne države poput Kine, Bjelorusije i Venecuele, već i "problematične demokratije" poput Sjedinjenih Država i Indije.

Izvještaj kaže da su 2020. godine "branitelji demokratije pretrpjeli nove velike gubitke u svojoj borbi protiv autoritarnih neprijatelja, prebacujući tako međunarodnu ravnotežu u korist tiranije".

"Aktuelni lideri sve su više upotrebljavali silu kako bi slomili protivnike i poravnali račune, ponekad u ime javnog zdravlja, dok su se aktivisti našli u teškom položaju - nedostajala im je djelotvorna međunarodna podrška – i suočili su se s visokim zatvorskim kaznama, mučenjem ili ubistvima u mnogim okruženjima", navodi se u tekstu.

Pročitajte i ovo: Komesarka za ljudska prava: Pandemija razotkrila slabosti naših društava

U Kirgistanu, navodi se u izvještaju, "otvoreno lažni" parlamentarni izbori u oktobru doveli su do protesta koji su pokrenuli svrgavanje vlade i ostavku tadašnjeg predsjednika Sooronbaja Jeenbekova.

Sadir Žaparov, koji je služio desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog uzimanja talaca, bio je među nekoliko istaknutih političara koje su demonstranti oslobodili iz zatvora tokom nemira. U januaru je izabran za predsjednika nakon jake pobjede.

U izvještaju se navodi da je Žaparov "unaprijedio novi nacrt ustava koji bi mogao preoblikovati kirgistanski politički sistem prema svojim autoritarnih susjedima".

Rezultat za slobode u Kirgistanu smanjio se za 11 bodova, što je najviše u bilo kojoj zemlji, i njegov je status iz "djelomično slobodan" promijenjen u "neslobodan".

Bjelorusija je pretrpjela drugi najveći pad nakon nasilnih represija vlade protiv demonstranata koji su tražili ostavku autoritarnog vladara Aleksandra Lukašenka nakon spornih predsjedničkih izbora u avgustu.

Pročitajte i ovo: Lukašenko pobedio na izborima, Belorusija u protestima, nasilju policije i hapšenjima

Ujedinjene nacije (UN) kažu da su vlasti privele više od 30.000 demonstranata. Postoje i vjerodostojni izvještaji o mučenju i zlostavljanju, a nekoliko ljudi je umrlo.

"U nemirima je nekolicina demonstranata izgubila život, a stotine ljudi su u riziku od mučenja u zatvorima", navodi se u izvještaju.

Pitanje izbora u Rusiji

Freedom House takođe je citirao "problematične izbore" u regiji, uključujući Rusiju, gdje bi "namješten referendum" potencijalno mogao dovesti do toga da predsjednik Vladimir Putin ostane na vlasti do 2036. godine.

U izvještaju se spominju i "relativno slobodni, ali manjkavi parlamentarni izbori u Gruziji" koji su produbili političku krizu u zemlji. Drugi krug glasanja bojkotovale su opozicione stranke.

Pročitajte i ovo: Šta rezultati regionalnih izbora govore o Putinovoj Rusiji?

U Ukrajini, navodi se u izvještaju, reformska agenda predsjednika Volodimira Zelenskog "posrnula je pred pandemijom i političkom korupcijom, što je kulminiralo ustavnom krizom".

U međuvremenu, jermenski premijer Nikola Pašinijan postigao je "određeni napredak u reformama", iako se u izvještaju kaže da je "konsenzus iza njegove vlade srušen porazom" u šestonedeljnom ratu s Azerbejdžanom oko regije Nagorno-Karabah prošle godine.

U izvještaju se u Evropi kaže da je vlada desničarskog mađarskog premijera Viktora Orbana "zloupotrijebila" hitna ovlašćenja tokom pandemije izazvane korona virusom kako bi "povukla finansijsku pomoć iz opština koje predvode opozicione stranke".

Pročitajte i ovo: Pandemijski izgovori za Orbanove zloupotrebe vlasti

Na Zapadnom Balkanu, Freedom House prijavio je i neuspjehe i napredak.

Kina pojačava svoje kampanje

U izvještaju se navodi da je Kina, u međuvremenu, "pojačala svoju globalnu kampanju dezinformacija i cenzure kako bi se suprotstavila posljedicama zataškavanja izbijanja korona virusa, što je ozbiljno omelo brzi globalni odgovor u ranim danima pandemije".

Human Rights Watch: Kina od tehnologije napravila sredstvo represije

Izvještaj se poziva i na "brutalnu akciju" Pekinga na "masovnim protestima za demokratiju" na teritoriji Hong Konga.

Tragovi Donalda Trumpa

Freedom House takođe spominje da se bivši američki predsjednik Donald Trump "otvoreno trudio da ilegalno preokrene svoj gubitak" na predsjedničkim izborima u novembru, "što je kulminiralo poticanjem naoružane mase da poremeti kongresno potvrđivanje rezultata".

Pročitajte i ovo: Levi: 'Trampizam' će opstati

Izvještaj je optužio Trumpa da je, tokom četiri godine boravka na vlasti, "odobravao i zaista pomilovao službene prekršaje, prikrivajući odgovornost za vlastite prijestupe i potičući rasističke i desničarske ekstremiste".

"Samo ozbiljni i održivi reformski napori mogu popraviti štetu nanesenu tokom Trumpove ere na percepciji i realnim osnovnim pravima i slobodama u Sjedinjenim Državama", navodi se u izvještaju.

Šta treba znati o izvještaju Freedom House?

"Sloboda u svijetu" je godišnji izvještaj Freedom housa o političkim pravima i građanskim slobodama koji se sastoji od brojčanih ocjena i opisnih tekstova za svaku zemlju i određenu grupu teritorija.

Zemlja dobija maksimum četiri poena za svaki od deset indikatora za politička prava i za svaki od 15 indikatora za građanske slobode, pa je maksimalni broj bodova za politička prava 40, za građanske slobode 60, odnosno ukupno 100.