Memorijalni centar Srebrenica predstavio je u ponedjeljak 1. marta nalaze istraživačkog projekta "Genocide Papers/Transkripti genocida", koje čini skup pretraživih stenograma/transkripata sjednica takozvane Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini/Narodne skupštine Republike Srpske u periodu 1991. do 1996. godine.
Projektom su obuhvaćene sjednice Narodne skupštine RS-a periodu od 24. oktobra 1991. do 21. februara 1996. godine.
“Memorijalni centar Srebrenica je okupio mlade istraživače, lektore, dizajnere i programere kako bi kreirao za nove generacije jedan od ključnih segmenata istraživanja historije zločina bosanskog genocida”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Riječ je o online platformi koja ima za cilj da istraživačima, naučnicima, organizacijama civilnog društva u regiji, medijima ali i svima onima koji su zainteresovani za istraživanje genocida, ratnih zločina i uopšte nedavne prošlosti, omogući jednostavan uvid u najvažnije odluke srpskog ratnog rukovodstva u Bosni i Hercegovini.
"Ovi dokumenti već su ranije bili javni, ali su bili nepristupačni, njihovi formati nisu činili jednostavnim pretraživanje ovih sadržaja, te je iz tih razloga Memorijalni centar prepoznao njihov sadržaj važnim u podizanju svijesti javnosti o postojanju šireg političkog konsenzusa o operaciji genocida nad bošnjačkim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine”, objasnila je Salihović.
Pristup platformi trenutno je ograničen, međutim, namjera je autora, da se krug ljudi kojima je dostupna postepeno širi. Stenogrami sjednica Narodne skuštine RS-a su korišteni tokom mnogobrojnih suđenja za ratne zločine u Haškom tribunalu.
- RSE Specijal: Dokumentovani genocid
Sam projekat Transkripti genocida finansiran je direktno iz budžeta Memorijalnog centra, bez podrške vanjskih donatora, te je oslonjen na interne kapacitete te institucije.
“Mi smo najviše izdvojili neke citate, od onih gdje se jasno pokazuje da se planira genocid, kao što se može vidjeti na našuj FB stranici Memorijalnog centra, gdje oni zaista govore o jasnim namjerama, genocidnim namjerama, o buni protiv dahija prije samog pada Srebrenice. Izdvojili smo citate gdje se jasno vidi da Karadžiću nije žao za ono što je planirao. To su tačno njegove riječi”, rekla je Salihović za RSE.
Detalji dokumenata
Među tim dokumentima je i zapisnik Skupštine iz 21. novembra 1991. godine u kojem se navodi da "Skupština donosi Odluku o ostajanju srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u zajedničkoj državi Jugoslaviji potvrđena na održanom plebiscitu srpskog naroda i da je stupila na snagu te se usvaja Odluka prema kojoj područja općina, mjesnih zajednica kao i naseljenih mjesta u kojima je proveden plebiscit skupa s Republikom Srbijom, Republikom Crnom Gorom, SAO Krajinom, SAO Slavonijom i Baranjom i Zapadni Sremom, smatraju se teritorijem Savezne države Jugoslavije".
Objavljen je i zapisnik sa Skupštine iz 12. maja 1992. godine:
„Usvaja se Odluka o strateškim ciljevima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, prema kojoj su prioriteti srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: državno razgraničenje sa druge dvije nacionalne zajednice; koridor (povezanost teritorije) između Semberije i Krajine; uspostavlјanje koridora u dolini rijeke Drine, eliminisanje Drine kao granice između srpskih država; uspostavlјanje granica na rijekama Uni i Neretvi; podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i uspostavlјanje u svakom od dijelova efektivne državne vlasti; izlaz Republike Srpske na more“, navedno je u zapisniku.
Vaš browser nepodržava HTML5
Srebrenica: Genocid u tri čina
Ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić u prvostepenoj presudi osuđen jj 2017. godine na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
U maju 1992. Mladić kaže: „Prema tome mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je ljudi genocid.“
Pročitajte i ovo: Haški sud: Nema odgode pravosnažne presude Ratku MladićuMemorijalni centar Srebrenica je naveo u saopštenju i citat Momčila Krajišnika kasnijeg haškog osuđenika od 8. januara 1993. godine.
„Dobro, gospodo, možemo sada da se opredijelimo i zauzmemo stav, da su Muslimani kao narod komunistička tvorevina. Mi ne prihvatamo tu vještačku naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije. Ima li još neko šta da doda? Nema. Stavlјam na glasanje sve ove zaklјučke. Ko je za? Ima li neko protiv? Suzdržan? Gospodo, hvala vam usvojili smo zaklјučke jednoglasno,“objavljeno je.
Ratni predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant VRS Radovan Karadžić, koji je 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, 15. oktobra 1995. godine nakon genocida u Srebrenici je govorio:
„Ja sam kao vrhovni komandant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa sa 90 hilјada naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Lično sam nadgledao plan bez znanja GŠ, ni ne krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to”, napisano je između ostalog u istraživačkom projektu "Genocide Papers/Transkripti genocida".
Reakcija članova Predsjedništva BiH
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je povodom nalaza istraživačkog projekta Memorijalnog centra Srebrenica „Genocide Papers / Transkripti genocida“ istakao da je ‘zgrožen detaljima diskusija tzv. Skupštine srpskog naroda u BiH iz perioda od 1991. do 1996. godine’.
“Od izjave Ratka Mladića iz maja 1992. godine o tome da plan političkog rukovodstva RS-a jasno kvalificira kao genocid, preko detalja o ulozi Beogradu u logističkoj i ideološkoj podršci RS-u, preko definiranih 'strateških ciljeva srpskog naroda u BiH, do segregacije i dehumanizacije Bošnjaka i Hrvata, i konačno, pune podrške genocidnim operacijama u Srebrenici i Žepi, sve upućuje na to da je Narodna skupština RS bila jedan od alata genocida, ali i oblikovanja govora mržnje prema nesrbima“, poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
- RSE Specijal: Srebrenica, svaka fotografija je neispričana priča
Kako je objasnio, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je uvijek istraživao komandnu i individualnu odgovornost. S druge strane, nastavlja Komšić, nije učinio ono što je učinjeno u Nirnberškom procesu," nije utvrdio postojanje zločinačkih organizacija gdje vas je članstvo u nekoj organizaciji po automatizmu činilo krivim".
"Upravo je to izostalo u slučaju Narodne skupštine RS-a, čiji su članovi svojim 'rukama' bili podrška genocidu, koji su donijeli zakone i odluke koje su bile smjernica politikama i djelovanju Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću”.
Zato Komšić ocjenjuje da se treba "nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida", te zakon koji će omogućiti poseban status jedinice lokalne samouprave Srebrenica. Komšić smatra da treba ponuditi zakonski okvir o lustraciji kojim će onemogućiti onima koji su učestvovali u donošenju odluka o kršenju ljudskih prava, genocidu i ratnim zločinima da obnašaju javne funkcije.
Na Komšićev komentar, reagovao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
On je za novinsku agenciju Srna rekao kako su Komšiću, papiri Memorijalnog centra poslužili da "na dnevni red stavi svoju političku agendu kao rezervni bošnjački član Predsjedništva u kojoj Srbe poistovjećuje sa nacistima", te dodao da tako "nameće im kolektivnu krivicu za individulane zločine, traži izmjenu Ustava po pitanju Srebrenice i još nam oduzima pravo da govorimo".
“Današnji nastup Željka Komšića je dokaz da Bošnjaci ni 26 godina od završetka rata nisu izašli iz rata, da nisu odustali od ratnih ciljeva i da nemaju namjeru da vode dijalog sa onima koji takođe polažu pravo na BiH”, izjavio je Dodik.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović novinarima je rekao tokom obilježavanja Dana nezavisnosti u Sarajevu kako je detaljno pročitao presude Haškog tribunala te da je "potpuno jasno da je i vojno i političko rukovodstvo tadašnje takozvane Republike Srpske, u to vrijeme planiralo, znalo i izvelo genocid".
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako učiti o genocidu?
“Za mene tu nema nikakve dileme i to me ne iznenađuje. Nije slučajno Međunarodni sud u Haagu donio odluku kojom je proglasio ogovornom za genocid vojsku RS-a. Nisu slučajno donešene brojne odluke Haškog tribunala. Nije slučajno presuda Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću i ostalima koji su izvršavali genocide”, rekao je Džaferović.
Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici, u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj, do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega je jedna nepravosnažna).