U bosanskohercegovačkom gradu Mostaru 5. februara održana je sjednica Gradskog vijeća u novom sazivu nakon lokalnih izbora koji su se poslije 12 godina zastoja organizovali 20. decembra 2020.

Izabrani su rukovodstvo i zamjenici Vijeća, konstituisani klubovi naroda, ali je glasanje za novog gradonačelnika odgođeno za 10. februar.

Konstitutivna sjednica Gradskog vijeća je prekinuta prije drugog kruga glasanja o izboru gradonačelnika nakon što su vijećnici Koalicije za Mostar, okupljene oko Stranke demokratske akcije (SDA), napustili sjednicu te tražili da ona bude prekinuta, dok su se vijećnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) protivili tome.

U drugi krug za izbor prvog čovjeka Mostara ušli su Mario Kordić i Zlatko Guzin.

U prvom krugu glasanja Kordić, kandidat HDZ-a BiH, dobio je 14 glasova, Zlatko Guzin iz SDA 11, a Irma Baralija iz BH Bloka 5 glasova. Suzdržanih je bilo pet.

S obzirom na da nijedan od predloženih kandidata u prvom krugu glasanja nije dobio potreban broj glasova, prelazi se u drugi u koji su ušli Kordić i Guzin.

Tokom pauze sjednice, novinarima se obratila Irma Baralija koja smatra da je sve bilo izrežirano.

"Mislim da je sve izrežirano i da je ovo dogovor HDZ-a i SDA koji je već postojao od ranije i da je cijeli dan bio cirkus i predstava. Ali, na to smo i navikli, to je bilo i očekivano. To su stari uigrani koalicijski partneri", rekla je Baralija.

Dodala je da se kandidovala kao opcija za sve one koji su htjeli glasati hrabro, ali da je "danas u Mostaru teško glasati hrabro".

Ne propustite pročitati Irma Baralija za RSE o Mostaru: Političari bili satjerani u kut

Ranije je izabrano i rukovodstvo Vijeća, a za predsjednika na tu funkciju došao je Ivan Zelenika iz HDZ-a BiH sa 16 glasova.

Za zamjenike su izabrani Salem Marić iz SDA sa 10, te Velibor Milivojević iz "Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar" sa dva glasa.

Konstituisani su i klubovi naroda.

Za predsjednika Kluba Bošnjaka izabran je Zlatko Guzin, a za predsjednika Kluba Srba Velibor Milivojević. Predsjednik Kluba Hrvata je Miroslav Grubišić iz HDZ-a, pošto je vijećnica Boška Ćavar glasala online.

U Mostaru prva sjednica Gradskog vijeća poslije 12 godina

Reakcija Naše stranke

Naša stranka smatra kako je na konstitutivnoj sjednici Gradskog vijeća Mostara potvrđeno da Bakir Izetbegović i Dragan Čović imaju dogovor o izboru gradonačelnika.

U saopštenju za javnost Naše stranke navodi se kako su se lideri SDA Bakir Izetbegović i HDZ-a BiH Dragan Čović našli u Mostaru te poručili da ako se ispoštuje dogovor SDA i HDZ-a, Mostar će 5. februara dobiti gradonačelnika.

"Jasno je da su svi ostali pregovori bili samo alibi za davno postignut sporazum kontinuiteta vladavine i uspostavljanja vertikale SDA-HDZ sa državnog, preko federalnog, na nivo Mostara", navodi se u saopštenju.

U Našoj stranci smatraju da fokusiranjem na eliminisanje Irme Baralije iz utrke za gradonačelnicu, Izetbegović je, zajedno sa Demokratskom frontom (DF) i Savezom za bolju budućnost (SBB) isporučio Mostar Draganu Čoviću.

"Nećemo učestvovati u predstavi u režiji SDA i HDZ-a te će ove stranke same morati preuzeti odgovornost za ishod današnjeg glasanja", poručuju iz Naše stranke.

Ranije je predsjednik mostarske SDA Salem Marić rekao kako je potrebno neko vrijeme da bi svi vijećnici glasali hladne glave za novog gradonačelnika, a ne pod pritiskom "njihovih predsjednika iz Sarajeva".

Marić je rekao kako je izbor gradonačelnika toliko bitan za Mostar, da su nakon prvog kruga glasanja pojedini vijećnici bili pod velikim pritiskom.

Mostarska hronika: 12 godina u 2 minute

Prethodni lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine. Od tada stranke na vlasti u tom gradu SDA i HDZ BiH nisu se mogle dogovoriti o novim izbornim pravilima nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Nakon 12 godina zastoja, lideri SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović u junu 2020. godine su potpisale Sporazum u kojem je dogovoreno održavanje izbora u Mostaru.

Dogovor je postignut 17. juna, nakon što je Mostarka Irma Baralija 2019. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila spor zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru.

Gradsko Vijeće Mostara čini 35 vijećnika. Vijećnici su birani u gradskoj izbornoj jedinici, koja daje 13 vijećnika i obuhvata cijelo područje Mostara.

Osim toga, 22 vijećnika se biraju iz šest izbornih jedinica, gradskih područja i to 13 iz tri većinske hrvatske izborne jedinice i devet iz tri većinske bošnjačke izborne jedinice.

Nijedan konstitutivni narod (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) ne može imati manje od četiri niti više od 15 vijećnika, a jedno vijećničko mjesto pripada onima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi,

Gradsko vijeće Mostara od tri predložena kandidata treba da izabere gradonačelnika, koji će zamijeniti Ljubu Bešlića koji je od 2008. godine, kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) obnašao ovu funkciju.

Među kandidatima su bili Mario Kordić (HDZ BiH), Zlatko Guzin, kandidat Koalicije za Mostar (Koaliciju čine SDA, SBB, DF, Stranka za BiH (SBiH) i Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS), te Irma Baralija, kandidatkinja BH bloka koji čine Socijaldemokratska partija BiH (SDPBiH) i naša stranka.

Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina, 28 vijećnika u Gradskom vijeću. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je prosta većina.

Pročitajte i ovo: CIK BiH potvrdio rezultate izbora u Mostaru 

Na izborima za Gradsko vijeće Mostara HDZ BiH osvojio je 13 mandata. Slijede Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS) s 11, BH. blok (SDP BiH, Naša stranka) sa šest te Hrvatska republikanska stranka (HRS) s tri vijećnika. Prva mostarska partija i lista "Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar" imaju po jednog vijećnika.

Više od 100.000 birača biralo je vijećnike u Gradskom vijeću Mostara.

Na glasačkim listićima bilo je 370 kandidata, od čega 31 politički subjekt, 22 političke stranke, četiri nezavisna kandidata, četiri koalicije i jedna lista neovisnih kandidata.