Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) u četvrtak, 21. januara, donijelo je odluku da se tekst sporazuma o readmisiji s Pakistanom i pratećeg protokola uputi Parlamentu BiH na ratifikaciju, kazao je Ministar sigurnosti Selmo Cikotić.
Istu proceduru treba da obavi i Pakistan i ona je u toku, ali će proći mnogo vremena do realizacije readmisije, kazao je Cikotić.
"BiH je jedina u regionu potpisala takav sporazum i za sada samo s Pakistanom. Implementacija neće biti laka i jednostavna jer nije lako identificirani sve osobe i napraviti listu,“ izjavio je Cikotić.
Sporazum je potpisan 4. novembra 2020. godine u Islamabadu, ali do danas nije ratificiran ni u Pakistanu ni u BiH.
Pročitajte i ovo: Sporazum BiH i Pakistana o povratku migranata ostao na potpisuCikotić je naveo da diplomatska predstavništva u BiH moraju potvrditi identitet svih tih osoba.
„Kada se ta lista usaglasi, proces transporta podliježe veoma komplikovanim sigurnosnim procedurama. Od najave transporta do realizacije može proći i do tri mjeseca,“ rekao je Cikotić.
„Pored svega toga, jedan od detalja, ako hoćemo transportovati recimo 100 migranata, treba nam 200 specijalaca. Pilot ima pravo pogledati u putnike prije leta i reći da to nije siguran let i da ne želi letjeti. I niko ga ne može natjerati da leti. Mnogo je stvari koje treba pripremiti i uraditi", Cikotić je naveo.
Potpisivanje sporazuma s Pakistanom je veoma značajno, jer kako je kazao Cikotić, obeshrabruje migrante da se kreću ka BiH i idu u takozvani „game“, kolokvijalni naziv za pokušaj prelaska u Hrvatsku kako bi se domogli zapadne Evrope.
"Ako uspijemo napraviti sporazume i s Afganistanom, Bangladešom, Egiptom i Marokom onda se naš kapacitet readmisije povećava i to je jedan od elemenata kvalitetnijeg upravljanja krizom. Neće je riješiti, ali će doprinijeti boljoj kontroli", kazao je Cikotić.
Cikotić se danas sastao sa specijalnim predstavnikom za migracije i izbjeglice pri Vijeću Evrope, Drahoslavom Štefanekom, koji je 25. januara stigao u BiH kako bi procijenio stanje u vezi sa migrantskom krizom i razgovarao o problemu sa BiH vlastima.
Štefanek je nakon sastanka kazao da su svi sastanci koje je imao u BiH, a posebno današnji s Cikotićem, bili veoma konstruktivni.
"Želim reći da cilj mog dolaska nije otvaranje kampa Bira, kako se pisalo, i da ima drugih alternativnih lokacija. Vrlo brzo će organi i institucije BiH čuti mišljenje i stavova Vijeća Evrope", dodao je.
Ministar Cikotić je izjavio kako očekuje pomoć Vijeća Evrope.
"I on (Štefanek op.a.) dijeli stav o potrebi ravnomjernog distribuiranja migrantskih prihvatnih centara na području cijele teritorije BiH i uključenost svih struktura, vertikalne i horizontalne i da se popravi odnos BiH prema pitanju upravljanja migrantskom krizom. Vjerujem da će daljnja saradnja biti korisna i obostrana", rekao je Cikotić.
On je naveo kako se "traži sistematičan pristup boravka u BiH, rasporeda u više manjih centara, u većem stepenu koordinacije evropskih i domaćih institucija u finansiranju i funkcionisanju tih centara".
Pročitajte i ovo: Oko 3.000 migranata u BiH spava pod vedrim nebom, uprkos novcu EU