Ruski predsednik Vladimir Putin ugostio je u ponedeljak, 11. januara, predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i premijera Jermenije Nikola Pašinijana.
To je njihov prvi sastanak od kako je uspostavljeno primirje
uz posredovanje Rusije kojim su končane šestonedeljne borbe oko Nagorno-Karabaha, preneo je AP.
U sukobu koji je eskalirao 27. septembra poginulo je više hiljada ljudi.
Dok je u Kremlju 11. januara sjedio na razgovorima s azerbejdžanskim predsednikom i jermenskim premijerom, Putin je rekao da je primirje uspješno provedeno, „stvarajući neophodnu osnovu za dugoročno i potpuno rešavanje starog sukoba“.
Rekao je i da će se razgovori dotaknuti "pitanja koja se odnose na aktivnosti ruskih mirovnih snaga, potrebu za pojašnjavanjem linija razgraničenja, rešavanjem humanitarnih pitanja i zaštitom kulturnih znamenitosti."
Mirovnim sporazumom od 10. novembra okončana su 44 dana neprijateljstva u kojima je azerbejdžanska vojska povratila kontrolu nad velikim delovima Nagorno-Karabaha i okolnih područja.
Mirovni sporazum potpisan je u trenutku kada su azerbejdžanske snage ostvarile značajne dobitke na bojnom polju, sa zauzimanjem strateškog grada Sušija, drugog najvećeg grada u spornoj regiji, udaljenog samo 15 kilometara od glavnog grada Stepanakerta.
Pročitajte i ovo: Ko se bori u Nagorno-Karabahu i zbog čega?Nagorno-Karabah je deo Azerbejdžana ali ga naseljavaju većinski etnički Jermeni, negde oko 150.000 stanovnika, koji odbacuju azerbejdžansku vlast.
Pročitajte i ovo: Pet stvari koje treba znati o Nagorno-KarabahuSukob između dve zemlje izbio je 1988. godine usled zahteva etničkih Jermena za nezavisnost Nagorno-Karabah regije u Azerbejdžanu i ujedinjenju sa Jermenijom u momentu kada se rušio Sovjetski savez.