Istraživanje koje je provela nevladina kampanja #TvojGlasJeBitan pokazalo je da među mladim Mostarcima vlada veliko interesovanje za predstojeće lokalne izbore, koji se u tom gradu održavaju 20. decembra, prvi put nakon 12 godina.
“Istraživanje nam je pokazalo da će 81 posto Mostaraca i Mostarki izaći na ovogodišnje izbore 20. decembra, što smatramo da je jedan fantastičan procenat”, izjavio je u četvrtak, 17. decembra, na konferenciji za medije u Mostaru koordinator kampanje #TvojGlasJeBitan, Nermin Topovčić, iz Banje Luke.
On je dodao da se u istraživanju 16 posto građana izjasnilo da neće izaći na izbore, dok je njih tri posto neodlučno.
“Uprkos pandemiji i uslovima pandemije, možemo da očekujemo veliku izlaznost građana i građanki Mostara na ovogodišnje izbore 20. decembra”, istakao je Topovčić.
Kampanja #TvojGlasJeBitan je u četvrtak, 17. decembra, u Mostaru počela je trodnevnu konferenciju mladih.
“Mislim da ljudi konačno imaju priliku da biraju, da iskažu svoje mišljenje i da djeluju kroz Gradsko vijeće, koje će biti izabrano”, rekao je novinarima Kerim Kurpejović iz Rožaja, koordinator kampanje #TvojGlasJeBitan u Crnoj Gori, jedan od učesnika konferencije.
On je ukazao na “poražavajuće podatke” u Crnoj Gori o izlaznosti mladih na izbore.
“Na prethodnim izborima, nije izašlo čak 53 odsto mladih, što je veoma mnogo i mora se raditi na tome i to popraviti”, rekao je Kurpejović.
Mostar će u nedjelju, 20. decembra, imati prve lokalne izbore nakon 2008. godine. Ustavni sud BiH je 2010. godine, na apelaciju hrvatskih stranaka, poništio posebna izborna pravila za Mostar, nametnuta od strane visokog predstavnika 2004. godine. Hrvatski vijećnici su tada argumentirali da tri većinske bošnjačke izborne jedinice u Mostaru daju jedak broj mandata u Gradsko vijeće, iako imaju manji broj glasača u odnosu na tri većinske hrvatske izborne jedinice.
Vodeće hrvatske i bošnjačke stranke se godinama nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila. Hrvatske stranke su tražile da se provodi princip “jedan čovjek - jedan glas” kao i u ostalim mjestima u BiH, dok su bošnjačke stranke tražile da se poštuje činjenica da je Mostar dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i da postratne općine-izborne jedinice, štite od majorizacije i rezultata etničkog čišćenja.
- Ko se čega odrekao, a ko je šta dobio dogovorom u Mostaru
- Sattler pozvao građane Mostara da izađu na izbore 20.decembra
Mostarka Irma Baralija, iz "Naše stranke" je 2018. godine podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja izbora.
Krajem oktobra 2019. godine, Evropski sud za ljudska prava je presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da u roku od šest mjeseci, počevši od kraja januara 2020. godine, odnosno od pravosnažnosti presude, omogući održavanje lokalnih izbora u Mostaru. U suprotnom, Evropski sud za ljudska prava ostavio je mogućnost Ustavnom sudu BiH da riješi problem.
Pročitajte i ovo: Irma Baralija za RSE o Mostaru: Političari bili satjerani u kut17. juna 2020. godine, lideri vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA), pod međunarodnim pritiskom, potpisali su sporazum, kojim su dogovorili nova izborna pravila za grad Mostar.
Ta pravila su ubrzo usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Prema tom sporazumu, HDZ BiH i SDA su se dogovorili da tri većinski hrvatska gradska područja daju 13 vijećnika u buduće Gradsko vijeće, tri bošnjačka područja davat će devet, dok će se sa jedinstvene gradske liste birati još 13 vijećnika.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Perspektiva' sa mladima Mostara: Institucije nas ne vide
Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za izbore u Mostaru se prijavilo 38 političkih partija i 9 nezavisnih kandidata.