Amazonska prašuma za 18 godina izgubila površinu jedne Španije

Pogled iz zraka na iskrčenu parcelu Amazonske prašume u nacionalnoj šumi Bom Futuro u Porto Velhu, Brazil

Krčenje šuma u Amazoniji od 2000. do 2018. dostiglo je površinu od 513.016 kvadratnih kilometara što je površina Španije.

Tako je najveća prašuma na svijetu postala manja za osam posto, navedeno je u izvještaju Amazonske mreže za društveno-ekološke geografske informacije (Raisg), javlja AFP.

"Amazon je mnogo ugroženiji nego prije osam godina", navodi se u izvještaju Raisg, kolektiva istraživača i nevladinih organizacija koji je sličnu studiju objavio 2012. godine.

Izvještaj pod naslovom Amazon pod pritiskom ukazuje na "napredak rudarskih aktivnosti, infrastrukturnih projekata, kao i na ponovni porast šumskih požara".

Amazon obuhvata devet zemalja: Brazil, Kolumbiju, Peru, Boliviju, Ekvador, Venecuelu, Surinam, Gvajanu i Francusku Gvajanu, sa oko 47 miliona stanovnika, uključujući mnoge domorodačke zajednice.

Pročitajte i ovo: Krčenje Amazonske prašume u Brazilu na najvišem nivou od 2008.

Tokom proučavanog perioda, 2003. je bila najgora godina po krčenju šuma, sa posječenih 49.240 kvadratnih kilometara.

Krčenje šuma je potom opalo, dostigavši najniži nivo u 2010. godini (17.674 kvadratnih kilometara), prije nego što se ponovo ubrzalo od 2012. godine.

Brazil ima 62 posto prašume Amazona, ali više od 85 posto ukupnog krčenja šuma bilo je na teritoriji te zemlje, sa 425.051 kvadratnih kilometara posječene šume od 2000. do 2018. godine.

Stanje se dodatno pogoršalo od izbora 2019. ekstremnog desničara Jaira Bolsonara za predsjednika Brazila, te je došlo do otvaranja za rudarstvo i poljoprivredu i zaštićenih područja i teritorija autohtonih stanovnika.

Pročitajte i ovo: Bolsonaro: Pogrešno je reći da je Amazon dio globalne baštine

Snimci satelita brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja ukazuju da je uništeno 11.088 kvadratnih kilometara šume od augusta 2018. do jula 2019. godine, što je najviše u posljednjih 12 godina.

U izvještaju se dodaje da su šumski požari također doprinijeli uništavanju Amazona, a najviše ih je u Boliviji.

"Od 2001. godine godišnje je u prosjeku spaljeno 169.000 kvadratnih kilometara prašume Amazona, uključujući 26.000 kvadratnih kilometara u zaštićenim područjima ili na autohtonim teritorijama", navedeno je u izvještaju.

Pročitajte i ovo: Uloga Amazonije u klimatskim promjenama