Evropska komisija je predstavila strategiju za smanjenje emisija metana, drugog najvećeg uzročnika globalnog zagrijavanja nakon ugljen-dioksida.
Strategijom se utvrđuju mjere za smanjenje emisija metana u Evropi i na međunarodnom nivou.
Smanjenje emisija metana ključno je za ostvarivanje evropskih klimatskih ciljeva kako bi do 2050. godine Evropa bila klimatski neutralna.
"Donijeli smo našu prvu strategiju za rješavanje problema emisija metana od 1996. godine. Iako su sektori energetike, poljoprivrede i otpada jednako važni, u energetskom sektoru te se emisije mogu najbrže smanjiti uz najniže troškove", kazala je evropska komesarka za energetiku Kadri Simson.
"Evropa će biti predvodnica u tom području, ali to ne može učiniti sama. Moramo sarađivati s međunarodnim partnerima kako bismo riješili problem emisija metana iz energije koju uvozimo", dodala je ona.
Strategija obuhvata zakonodavne i nezakonodavne mjere za sektore energetike, poljoprivrede i otpada, koji su odgovorni za oko 95 posto emisija metana povezanih s ljudskom aktivnošću.
Evropska unija proizvodi pet posto globalnih emisija metana na domaćem tržištu.
Metan je u Evropi odgovoran za deset posto emisija stakleničkih plinova.
Zahvaljujući dosadašnjim evropskim regulatornim inicijativama, emisije metana u energetskom sektoru prepolovile su se, dok su se emisije iz otpada smanjile za trećinu, a iz poljoprivrede za nešto više od petine, u odnosu na razine iz 1990. godine.
Metan je snažniji od ugljen-dioksida te u nižoj atmosferi doprinosi stvaranju ozona, jakog lokalnog onečišćivača zraka koji uzrokuje znatne zdravstvene probleme.
Jedan od prioriteta strategije poboljšati je mjerenje emisija metana i izvještavanje o njima.
Uz mjere na nivou EU-a za podizanje standarda mjerenja, verifikacije i izvješćivanja, EK će podržati uspostavu međunarodnog opservatorija za emisije metana, uz podršku evropskih satelita.
Kako bi se smanjile emisije metana u energetskom sektoru, bit će predložene obavezne mjere za poboljšanje otkrivanja i otklanjanja curenja u plinskoj infrastrukturi te će se razmotriti uspostava zakonodavnog okvira kojim bi se zabranila praksa spaljivanja na bakljama i ispuštanje u atmosferu.
U dijalogu s međunarodnim partnerima, EK će utvrditi i moguće standarde, ciljeve i poticaje za uvoz energije u EU te načine njihove provedbe, a svi zakonodavni prijedlozi temeljit će se na procjenama učinka.