Čelnici Europske unije (EU) usaglasili su plan uvođenja sankcija za oko 40 pojedinaca u Bjelorusiji odgovornih za prijevaru na predsjedničkim izborima u kolovozu i brutalnu akciju protiv prosvjednika.
Nakon razgovora rano jutro 2. listopada, čelnici EU uspjeli su prevladati diplomatski zastoj koji je stvorio Cipar i dogovorili se o odgođenom paketu sankcija protiv Bjelorusije.
"Danas smo odlučili provesti sankcije", rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel novinarima nakon predsjedavanja summitom u Bruxellesu.
Michel je rekao da će 2. listopada biti pokrenut poseban postupak za izricanje sankcija za oko 40 bjeloruskih dužnosnika zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja.
Bjeloruski moćnik Aleksandar Lukašenko, koji tvrdi da je na predsjedničkim izborima 9. kolovoza pobijedio, nije na popisu sankcija. Diplomati EU-a rekli su da bi on mogao biti kasnije dodan.
Pročitajte i ovo: Lukašenko položio zakletvu na iznenadnoj inauguraciji
Velika Britanija i Kanada već su sankcionirale bjeloruske dužnosnike, uključujući Lukašenka.
EU je odbila rezultat izbora koji su Lukašenka vratili na šesti predsjednički mandat i osudila sve veće akcije protiv prosvjednika i oporbe.
"Neće biti nekažnjivosti za one koji su odgovorni za suzbijanje prosvjednika i oporbenih političara", rekla je novinarima predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Pročitajte i ovo: Kremlj kritikuje EU zbog nepriznavanja Lukašenka
Michel je rekao da je važno pokazati da je EU ostala "vjerodostojna", nakon što je Cipar blokirao bjeloruske sankcije dogovorene u kolovozu zbog odvojenog spora s Turskom o pomorskim granicama i energetskih izvora na istočnom Mediteranu koji je također izazvao bijes Grčke.
Cipar je tražio da EU djeluje dosljedno kada odgovara na kršenje temeljnih načela i zatražio sankcije protiv Turske. Za sankcije EU potreban je jednoglasni pristanak država članica, međutim, Cipar nije okrenuo leđa Bjelorusiji.
Kako bi prevladali neugodni diplomatski spor s Ciprom, čelnici EU dogovorili su se o snažnoj izjavi podrške Cipru, kao i Grčkoj, te upozorili da bi se Turska mogla suočiti sa sankcijama ako nastavi bušiti u spornim vodama. Očekuje se da će se na summitu u prosincu sada procijeniti svaki napredak s Turskom u pitanjima na istočnom Mediteranu.
Pročitajte i ovo: EU upozorava Tursku na sankcije zbog 'provokacija' u Mediteranu"Turska je sada ta koja mora dokazati da želi s nama ići konstruktivnim putem, a ovo je ponuda. Vrlo nam je jasno da u suprotnom slučaju imamo na raspolaganju sve potrebne alate", rekala je Von der Leyen nakon sastanka.
Već labilni odnosi EU i Ankare dodatno su se pogoršali u srpnju kada je Turska poslala istraživački brod s pomorskom pratnjom u osporavane vode, a Atena je odgovorila prepucavanjem koje je podržala Francuska.
Turska i Grčka su se, u međuvremenu, dogovorile da će nastaviti dugo zaustavljene pregovore jer je Njemačka potrebna za diplomatsko rješavanje sukoba dviju članica NATO-a.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da se nada "konstruktivnom programu s Turskom, pod uvjetom da napori na smanjenju napetosti napreduju", uključujući razgovore o pitanju izbjeglica i trgovini.