"Mi u BiH moramo u prvom redu shvatiti da imamo inherentan, unutarnji problem, koji se tiče naših međusobnih odnosa ovdje u BiH i da nama nije prijetnja naši susjedi, već mi samo moramo riješiti naša unutarnja pitanja, da bismo konačno mogli krenuti naprijed", rekao je Božo Ljubić predsjednik Glavnog vijeća (GV) Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.
Božo Ljubić takođe rekao kako je jedan od koncepata ostvarivanja nacionalne ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i "teritorijalna autonomija".
Ljubić je to rekao na press-konferenciji 7. septembra u Mostaru održane nakon sjednice Glavnog vijeća HNS-a, na kojoj je bilo riječi i o posljednjim političkim dešavanjima u BiH i regionu. HNS BiH je krovna organizacija koja okuplja većinu stranaka sa hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini.
On je uz ostalo konstatirao kako svi problemi Bosne i Hercegovini proizilaze iz neriješenih unutrašnjih odnosa.
U tom smislu, naveo je kako je GV HNS odlučilo da će objelodaniti dokument, koji će biti prezentiran Predsjedništvu HNS-a, ostalim partnerima u BiH, te međunarodnoj zajednici. Naveo je kako je pred BiH, odnosno pred Federacijom BiH, da se dođe do izmjena Izbornog zakona, koje će "i Hrvatima omogućiti legitimno političko predstavljanje, kakvo imaju već sada Srbi i Bošnjaci".
"Rok za taj dogovor je kraj ove godine, jer 17. (ovog mjeseca, op. RSE) istječe rok od tri mjeseca kada su razgovori trebali zapoočeti, između dvije strane potpisnice Mostarskog sporazuma", rekao je Ljubić.
On je podsjetio na sporazum Čović-Izetbegović od 17. juna, kojim su lideri HDZ-a BiH i SDA odbloikirali održavanje prvih lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina. Dio tog sporazuma je i da se nastave pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Ljubić je ustvrdio kako je po tom sporazumu rok za dogovor kraj godine, odnosno za izmjene Izbornog zakona sljedeća godina, te je istakao da HNS ne želi dočekati izbore 2022. godine sa postojećim izbornim pravilima.
"Blokiranje ili onemogućavanje promjena Izbornog zakona, temeljem Ustava i temeljem odluka Ustavnog suda, zapravo legitimira izravno traženje drugih koncepata ostvarenja nacionalne jednakopravnosti, a jedan od tih koncepata je svakako na konceptu teritorijalne autonomije", kazao je Ljubić.