U Šehidskom mezarju Kamičani u mjestu Kozarac, nadomak grada Prijedora u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, klanjana je kolektivna dženaza i ukopano je šest žrtava iz grada Prijedora koje su ubijene prije 28 godina.
Žrtve koje su ukopane nakon kolektivne dženaze koju je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u šehidskom mezarju su: Rifet Hirkić (1960.), Jasim Fazlić (1950.), Mirsad Fazlić (1963.), Enes Denić (1965.), Esad Garibović (1967.) i Nihad Memić (1973.).
Radi se o žrtavama koje su ubijene 1992. godine, a koje su ekshumirane na dvije lokacije. Njih pet je pronađeno u masovnoj grobnici Korićanske stijene, a šesta žrtva je pronađena na lokalitetu Jablanica - Prosara na planini Kozari, području koje pripada opštini Bosanska Gradiška.
Kolektivna dženaza 20. juli
Najmlađa ukopana žrtva Nihad Memić imao je 19., a najstarija Jasim Fazlić 42. godine.
"Ove godine smo planirali dženazu klanjati i ukopati više od 30 žrtava, ali zbog pandemije i nemogućnosti dolaska velikog broja porodica iz inozemstva, ovaj broj je ovako mali. Mi tragamo za još oko 600 žrtava sa područja ", kazao je za RSE Mujo Begić šef područnog ureda Instituta za traženje nestalih osoba za Bosansku Krajinu.
Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 499 lokacija, u 73 masovne grobnice, na području deset opština i tri države.
- Zavjera šutnje skriva masovne grobnice
- Počela ekshumacija i traženje nestalih u Tomašici kod Prijedora
- Prijedorski zločini: Hapšenja izvršilaca, šta je sa nalogodavcima
Prema zvaničnim podacima u Prijedoru je '90-ih godina ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti.
Na područiju Prijedora u ljeto 1992. godine oformljena su tri logora za Bošnjake, Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz koje je prošlo više od 3.000 ljudi od kojih su mnogi ubijeni i sahranjivani u masovne grobnice u okolini.
Najveća otkrivena masovna grobnica u BiH je Tomašica, u kojoj su do sada pronađeni ostaci više od 400 ljudi.
Za zločine počinjene na području Prijedora pred Haškim tribunalom osuđeno je ukupno 18 osoba na 276 godina zatvora.
Najviša kazna u trajanju od 40 godina zatvora izrečena je Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku opštine i Kriznog štaba Prijedor.
U Sudu BiH je za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđeno 19 osoba na ukupno 341 godinu zatvora.