Rasprava pod nazivom „Srebrenica 25: relativiziranje genocida i drugih ratnih zločina“ održana je u srijedu u Kući ljudskih prava u Zagrebu.
Profesor filozofije politike i bivši dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski kazao je da niz pitanja opterećuje suočavanje sa fenomenom genocida u Srebrenici, ali da je najvažnije ono – kako je moguće da se još uvijek na nogometnim stadionima urla „Nož, žica, Srebrenica“ i kako to da se u javnoj svijesti, nasuprot očekivanjima, nije dogodilo da će protekom vremena doći do izražaja stida zbog pripadnosti onima koji su taj zločin učinili.
Povjesničar Hrvoje Klasić rekao je da negiranje zločina u Srebrenici nije izuzetak, jer je to kroz povijest bila česta pojava, a da su isprike političara licemjerni potezi u društvima u kojima se radi sve suprotno tome.
„Dok su Šešelj, Karadžić i Šljivančanin nacionalni heroji i 'selebritiji' po Srbiji, dok se po BiH otvaraju institucije koje se nazivaju po ratnim zločincima ili dok se u Hrvatskoj sugerira postojanje narativa i binarni pristup 'ili je zločinac ili je heroj',u takvim je društvima veliki problem i licemjerno reći da prihvaćamo da se tamo dogodio genocid,“ kazao je Klasić.
Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič kazala je u raspravi da se zločin u Srebrenici relativizira iako ga je istražilo haško tužiteljstvo, a činjenice utvrđene izvan razumne sumnje, kao što se u Hrvatskoj i drugim postjugoslavenskim zemljama relativiziraju drugi ratni zločini.
Ona je društvima i političarima postavila pitanje - što napraviti kako bi prestalo poricanje genocida i drugih ratnih zločina?
Documenta se ovom raspravom priključila velikoj regionalnoj kampanji koju je SENSE - Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule pokrenuo u povodu 25.obljetnice srebreničkog genocida zajedno s koalicijom više od petnaest organizacija civilnog društva iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Kosova pod nazivom: SREBRENICA 25: ZAJEDNO PROTIV VIRUSA PORICANJA #VirusPoricanja #DenialVirus.
Kampanja traje od 7. do 11. srpnja, dana kada je 1995. godine pala Srebrenica,i odvija se istovremeno i na internetu - društvenim mrežama i portalima. Svi materijali koji će biti prikazani tijekom on-line kampanje dio su bogate SENSE arhive koja sadrži oko 2000 izvještaja sa “srebreničkih sudjenja” pred MKSJ-om (Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju), kao i 550 video priloga posvećenih Srebrenici, što sve detaljno opisuje kako je MKSJ istražio, rekonstruirao i procesuirao zločine počinjene 1995. u Srebrenici.
Ovo je do sada najveća regionalna kampanja organizacija civilnog društva s ciljem prevencije negiranja ratnih zločina počinjenih tijekom devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije a odvijat će se pod hashtagom #VirusPoricanja #DenialVirus., poručuju iz Documente.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako učiti o genocidu?