Danas su (4. juli) na snagu stupile izmjene ruskog Ustava, uključujući one koje omogućuju predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da ostane na vlasti do 2036. godine.
Birači su većinski podržali dopune Ustava na glasanju koje se završilo 1. jula, a za izmjene je glasalo ukupno 78 posto birača.
Kremlj je rezultate glasanja ocijenio kao "trijumf", dok kritičari smatraju da je glasanje bilo "ilegalno i nelegitimno", a jedna nezavisna grupa za praćenje izbora tvrdi da su se dogodile velike nepravilnosti prilikom glasanja.
Među ključnim izmjenama je i amandman kojim se ruskim predsjednicima automatski garantuje imunitet od krivičnog gonjenja.
- Kako će Putinov Ustav promeniti Rusiju?
- Rezultati ruskog referenduma u korist ustavnim izmjenama
- Dvadeset godina Vladimira Putina
Vladimir Putin je početkom godine najavio ustavnu reformu i insistirao na održavanje glasanja u cijeloj zemlji, iako to nije zakonom obavezno.
On je tada takođe rekao da nema potrebe za "novim" ustavom, ali da bi ustav iz 1993. godine trebao biti izmijenjen na takav način koji bi parlamentu omogućio pravo da odobri ministre, nominuje premijere i zamjenike koje bi predsjednik bio obavezan da potvrdi. Takođe je rekao da bi ipak zadržao snažan predsjednički sistem u zemlji, kao i da bi za izmjenu amandmana bilo potrebno održavanje referenduma.