Već osmu godinu zaredom, Međunarodni dan bijelih traka 31. maj, koji se obilježava se u znak sjećanja na više od 3.000 ubijenih u prijedorskoj opštini od 1992. do 1995. godine, među kojima je 102 ubijene djece, obilježen je mirnom šetnjom u Prijedoru.
Učesnici u povorci, sa bijelim trakama oko lijeve ruke, prošetali su pješačkom zonom u glavnoj ulici Prijedora, grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Zbog ograničenja uzrokovanih pandemijom virusa korona u ovogodišnjoj povorci bilo je pedeset osoba. Svi učesnici povorke morali su se pridržavati zdravstvenih preporuka o održavanju razmaka, a nosili su i maske.
Trideset i prvog maja 1992. godine. vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Objava je bila slijedeća:
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice."
Dan bijelih traka u Prijedoru
Tokom ovogodišnjeg obilježavanja Dana bijelih traka prioritet u povorci imali su članovi porodica ubijene prijedorske djece u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini, dok su ostali građani sa udaljenosti mogli da posmatraju.
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Prijedora Fikret Bačić godinama se bori da njegov sin Nermin i kćerke Nermina koji su imali dvanaest odnosno šest godina kada su ubijeni 1992. godine u selu Zecovi kod Prijedora, ali i još 100 djece mlađe od 18 godina, dobiju spomenik u svom rodnom gradu.
Vlastima na svim nivoima, od gradskih preko entitetskih do državne, poručio je da ono što se desilo od 1992. do 1995. godine konačno treba da se prevaziđe i da se ‘počne gradi nova budućnost, novi sistem koji će dati jednaka prava za sve građane Bosne i Hercegovine’.
Bačić je ukazao na pitanje izgradnje spomenika svoj ubijenoj djeci Prijedora.
„Spomenik više nije upitan već lokacije gdje će biti postavljen. Trenutno se raspravalja o sedam lokacija. Gradske vlasti odnosno Odjeljenje za prostor uređenje proučavaju lokacije koje smo im ponudili i daće svoje mišljenje“, rekao je Bačić.
Prethodnih sedam godina roditelji, te građanska inicijativa "Jer me se tiče" od lokalnih vlasti su bezuspješno tražili podizanje spomenika svoj ubijenoj djeci Prijedora.
“Naše zalaganje za jednakost i pravo svih žrtava na dostojanstvo i sjećanje napokon je dalo rezultat. Predstavnici lokalne vlasti su prihvatili zahtjev roditelja ubijene djece i na redu je odabir lokacije i idejnog rješenja za budući spomenik. To je početak ostvarenja jednog od prvih ciljeva koji smo pred sebe postavila”, kazao je Edin Ramulić, predstavnik Fondacije za izgradnju kulture sjećanje iz Prijedora.
Pročitajte i ovo: Da li će Prijedor dobiti spomen-obilježje ubijenoj djeci?Cvijeće sa imenima 102 ubijene prijedorske djece, kao i ranijih godina, položeno je u krug na glavnom trgu, koja je jedna od sedam predloženih lokacija za budući spomenik ubijenoj djeci Prijedora.
Ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka proteklo je u dogovoru s policijom bez isticanja drugih simbola, zastava, transparenata koji nisu dogovoreni s organizatorima. Organizatori su se unaprijed ogradili od onih koji simbol bijelih traka upotrijebe za promociju političkih ili nacionalističkih poruka, te za raspirivanje mržnje. Istakli su da je njihov cilj ‘borba za jednakost i pravo svih žrtava na dostojanstvo i sjećanje’.
Pročitajte i ovo: "Kad god se otkrije grobnica, nadam se da ću naći brata i oca"Datum 31. maj kao Dan bijelih traka obilježava se od 2012. godine. Nekoliko dana ranije te godine vlasti opštine Prijedor zabranile su okupljanje porodicama i udruženjima žrtava u tom gradu, a na gradskom trgu u znak protesta sa bijelom trakom na ruci sam je stajao Prijedorčanin Emir Hodžić. Većina muških članova njegove porodice prošla je kroz zloglasne prijedorske logore u toku rata. On je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako se osjećao poniženo, a kako je rekao ‘trebao se osjećati hrabro i ponosno’.
Pročitajte i ovo: Do kada će trajati negiranje zločina i logora Omarska?Od maja 1992. godine od kada je Krizni štab opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a na ruci nose bijelu traku, ubijeno je ili nestalo više od 3.000 građana prijedorske opštine, dok ih je oko 30 hiljada prošlo kroz logore Omarska, Keraterm i Trnopolje.
Među žrtvama je 258 žena i 102 djece mlađe od 18 godina.
Za zločine počinjene na prijedorskoj opštini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine .
Pročitajte i ovo: Najveća masovna grobnica na Balkanu: Zbog čega se čekalo dvadeset godinaMeđunarodni Dan bijelih traka obilježava se svake godine u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine i gradovima širom svijeta.
Građani Sarajeva okupljeni u inicijativu “Jer me se tiče” u isto vrijeme kada je obilježavanje održano u Prijedoru na sarajevskom Ajfelovom mostu na Skenderiji postavili su privremeni memorijal sa imenima ubijene djece Prijedora.
Podršku roditeljima ubijene djece i organizaciju ovogodišnjeg Dana bijelih traka u Prijedoru bili su inicijativa “Jer me se tiče” u saradnji sa Centrom za mlade Kvart i Fondacijom za izgradnju kulture sjećanje iz Prijedora, te Oštrom nulom iz Banja Luke.