Javna kazališta se bude, nezavisni u problemima

Splitsko Hrvatsko narodno kazalište (HNK) prvo je od hrvatskih kazališta, a i među prvima u Europi, nakon dvomjesečne pauze probilo u ponedjeljak navečer led predstavom komične drame "Laponija" katalonskih autora Cristine Clemente i Marca Angeleta.

Za njima slijedi riječki HNK "Ivan pl. Zajc" koji u srijedu 20. svibnja ima premijeru talijanske drame, a potom niz predstava hrvatske drame i koncerata. Intendant splitskog HNK Srećko Šestan za RSE kaže da se - usprkos tome što od 11. ožujka nije bilo predstava - nije prestalo raditi, da su u ovih više od dva mjeseca bez predstava napravljena 33 video-uratka članova opere i drame, i da su jedva čekali kada će opet moći "uživo" raditi za publiku.

"Nakon što je 10. svibnja Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao upute o radu kazališta, odmah sljedećeg dana pokrenuli smo cijeli pogon po epidemiološkim uputama oko pokusa i vraćanja u "novu normalu". Bilo je najavljeno da će se od 18. svibnja moći izvoditi predstave, i mi smo bili spremni – našu hit-predstavu s male scene "Laponija" u režiji Nenni Delmestre, koja je uvijek bila popunjena do posljednjeg mjesta, izveli smo na velikoj sceni," kaže Šestan.

'Nova normala'

Umjesto 660 gledatelja, u publici ih je zbog obavezne distance bilo 154, svima se mjerilo temperaturu na ulazu, a igralo je četvero mladih glumaca, dakle najmanje rizična skupina.

Pohvale su stigle ne samo od publike, nego i iz svijeta.

"Dobili smo pozdrave i podršku od New Yorka, Bostona, New Delhija, Bratislave, Praga, Berlina... Kolege iz cijelog svijeta gdje kazalište još nije krenulo u pogon javljaju se i čestitaju nam," pohvalila se redateljica "Laponije" Nenni Delmestre.

Pročitajte i ovo: Može li umjetnost preživjeti online?

Video-poruke prvi su poslali autori "Laponije", katalonski dramaturški dvojac Cristina Clementei Marc Angelet, zaželjevši odličnu izvedbu, te čestitali kazalištu na hrabrosti i pozdravili ekipu predstave i publiku.

"Dirljivo nam je bilo vidjeti publiku u redu pred blagajnom splitskog kazališta, i novinare koji prate taj događaj. Dirnula nas je činjenica da se u jednom dijelu svijeta otvara kazalište. Ovdje u Barceloni to još uvijek nije slučaj ali se nadamo da će uskoro postati," poručili su.

Pročitajte i ovo: Inspiracija iz izolacije

Ako "Laponija", koja se još dvaput igra ovog tjedna, prođe bez problema, to je snažan argument da se open-air festival "Splitsko ljeto" ipak održi u redovitom terminu od 14. srpnja do 14. kolovoza.

"Nas pet intendanata nacionalnih kazališnih kuća i 6 intendanata nacionalnih festivala bilo je u stalnom kontaktu sa Ministarstvom kulture i zaključak je i uputstvo otprije 10-15 dana u razgovoru s ministricom Ninom Obuljen Koržinek da koliko je god moguće u novim epidemiološkim i financijskim uvjetima budemo u stanju ipak održati kontinuitet ovih nacionalnih manifestacija, pa tako i Splitskog ljeta," kaže Šestan.

Online kultura u vrijeme karantena

Zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište je pretrpjelo manju štetu u potresu, ali prije jeseni neće biti događaja u zatvorenom. Ali će zato u lipnju, ako to epidemiolozi dopuste, biti niz događanja ispred kazališta u središtu Zagreba, najavila je novinarima intendantica zagrebačkog HNK Dubravka Vrgoč.

"Sve direkcije, Drama, Opera i Balet smišljaju program radnog naslova Kazalište ispred kazališta koji bismo u ljetnim večerima poklonili građanima. Pjevale bi se operne arije, hitovi iz broadwayskih musicala i kultnih filmova, imali bismo i jazz koncerte, neke dijelove iz baletnih i dramskih hitova, ali i neke nove inovativne forme koje bi produbile komunikaciju između umjetnika i gledatelja. Sve bi to bilo kao neki "warm up“ za novu sezonu koju ćemo, nadam se, započeti u kazalištu," kazala je intendantica Vrgoč.

Nezavisna scena u problemima

Nezavisnu kulturnu scenu muče posve drugačiji problemi.

"Dok su javna kazališta na proračunu, nezavisna scena živi od prodanih ulaznica", upozorava za RSE osnivač nezavisnog kazališta Planet Art Marko Torjanac. Jer i nezavisna, kao i javna kazališta moraju igrati u dvoranama koja će zbog obavezne udaljenosti biti tek četvrtinu puna.

"Dvadeset i pet posto kapaciteta nekog gledališta je daleko premali iznos kojim nezavisna scena može pokriti svoje predstave. Tako da sa ovim mjerama problem nezavisne scene uopće nije riješen. Također, usprkos tome što će se u nekom smanjenom opsegu održati program Dubrovačkih ljetnih igara i još koji veliki državni festival, svi drugi festivali, dakle onaj najveći dio od čega kulturno tržište i živi, ljetna događanja po desecima manjih gradova, to je sve otkazano," upozorava Torjanac.

Pročitajte i ovo: Filmski i pozorišni redatelji uputili apel zbog brisanja transfera za kulturu

On kaže da se zbog štednje otkazuju i događanja najavljena za jesen, a on se boji da će i u prosincu, u lokalnim proračunima za sljedeću godinu kultura biti izostavljena.

Torjanac kao pozitivan primjer iznosi Njemačku, koja je najavila dugoročnu potporu nezavisnoj kulturi.

"Takvih najava o produljenim mjerama potpore, pogotovo izvedbenim umjetnostima, bilo je i od ministrice Obuljen Koržinek, međutim vidjet ćemo što će se u praksi dogoditi. Bez tih potpora nezavisna scena nema šanse opstati," kaže Torjanac koji je i zagrebački gradski vijećnik.

Što se odnosa zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegove uprave prema nezavisnoj kulturi tiče, za razliku od Ministarstva kulture koje je djelomično ali nedovoljno pomoglo nezavisnoj kulturi,Torjanac upozorava da će gradska sredstva za nezavisnu kulturu, umjesto da budu povećana, rebalansom proračuna početkom lipnja biti smanjena za 28,5 posto, i to nakon što je obustavljena ranija odluka da im se interventno isplati preostali odobreni novac i novac za najam prostora za rad.

Dodatno, sa nekim udrugama u kulturi je prije rebalansa potpisan ugovor na ranije iznose, a oni koji kritiziraju gradske vlasti biti će financirani po ovom novom režimu.

"Dakle uz to što su nezavisnoj kulturi oduzeli sredstva, oni su učinili jedan potez kojim su podijelili umjetnike na povlaštene i nepovlaštene. To je uobičajeni modus operandi Bandića i njegove klike, jer oni na taj način – dijeleći ljude i postavljajući ih u neravnopravne pozicije – godinama i vladaju", zaključuje Torjanac.

Koncerti po naputcima epidemiologa

Koncerata još nema, osim onih što ih po zagrebačkim gradskim četvrtima održavaju prvaci Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Direktor "Arene Zagreb" Sretan Šarić kazao je medijima da se njegova dvorana koja u normalna vremena prima 6.500 posjetitelja priprema za rad po naputcima epidemiologa.

"Radit ćemo sa smanjenim kapacitetom, pa čak postoji mogućnost da radimo dva dana isti koncert, ako za njega postoji interes," kaže Šarić.

Pročitajte i ovo: Svet neće biti isti nakon korona virusa

Direktor popularnog zagrebačkog kluba "Tvornica" Dražen Goreta je za RSE najavio da će sa koncertima početi u lipnju s manjim brojem gostiju i mjerama prema uputama epidemiologa.

"Unatoč velikoj aktivnosti cijele glazbene industrije i omogućavanja live streaminga brojnih koncerata iz "izolacije" publika jednostavno žudi za izvedbama u živo, te imamo brojne upite od strane naših stalnih posjetitelja. Nadamo se da će epidemiološka situacija i dalje biti povoljna, te da će se u skorije vrijeme ograničenja o maksimalnom broju posjetitelja postupno podizati na više.

Milion ljudi na online koncertu filharmonije

Neki koncerti koji su bili zakazani za drugi kvartal prebacuju se za jesen, a dio koncerata uglavnom inozemnih izvođača odgađaju se do proljeća sljedeće godine", kaže direktor "Tvornice".

Iako je popuštanjem mjera omogućen rad i kino-dvoranama, multipleksi još ne rade, a klasične kino dvorane krenut će ovih dana, naravno po strogom epidemiološkom režimu. Unazad nekoliko dana otvorena su dva drive-in kina – jedno u Mokricama u Hrvatskom zagorju, a drugo na istočnom parkiralištu Zagrebačkog velesajma, a do kraja tjedna kreće još jedno u Zagrebu.