Svjetska banka prognozirala je da će svih šest zemalja Zapadnog Balkana u 2020. najvjerovatnije ući u recesiju, te će, suočavajući se i dalje sa posljedicama pandemije korona virusa, zabilježiti negativan rast, saopšteno je iz te institucije 29. aprila.
“Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško prognozirati ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, paralizira ekonomsku aktivnost i ugrožava blagostanje ljudi“, izjavila je direktorica Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana Linda Van Gelder.
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke – koji koristi osnovni i nepovoljni scenarij u svjetlu velikih neizvjesnosti uzrokovanih pandemija – prognozira se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 procenata.
Osnovni scenarij, kako je navedeno, pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do kraja juna te da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020. godine.
Nepovoljni scenarij pretpostavlja produžetak epidemije i ukidanje mjera suzbijanja tek na kraju augusta, a početak oporavka ekonomske aktivnosti tek u posljednjem kvartalu 2020.
“Očekuje se da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politika učiniti za prevazilaženje ove epidemije“, navela je Linda Van Gelder.
Što se Bosne i Hercegovine tiče, pandemija predstavlja najozbiljniju prijetnju njenoj ekonomiji nakon svjetske finansijske krize.
Izgledi za ekonomiju Bosne i Hercegovine, stoji u izvještaju, zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a zemlja je suočena s mogućom dubokom recesijom, a efekti će se osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije. Među najugroženijima su oblasti turizma, nekretnina, transporta, veleprodaje i maloprodaje.
Pad izvoza i proizvodnje
Poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU, kako se procjenjuje, dovešće do pada kako industrijske proizvodnje, tako i izvoza roba i usluga.
Najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica krize.
Kako se dodatne mjere odgovora na krizu budu razvijale, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, važno će, savjetuje se iz Svjetske banke, biti osigurati da podrška bude transparentno dodijeljena, pažljivo usmjerena, fiskalno održiva te da se lako može ukinuti kad više ne bude potrebna.
Među koracima koji slijede nakon krize preporučuje se da institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima da nađu posao, olakšati pristup kreditima te osigurati podršku firmama da obnove svoje poslovanje.
Od ključnog će značaja biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti. Pored trenutne krize, bitno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti.