Pandemija, loš zdravstveni sistem i ekonomska kriza su problemi koji danas muče bogate zemlje, ali opasnost je mnogo veća za milijarde ljudi širom svijeta koji žive na ivici neimaštine - u siromašnim državama gdje se posljednjih dana korona virus naglo širi, pišu svjetski mediji.
Zahtjevi za olakšanje dugovanja
Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond pozvali su kreditore da omoguće trenutno olakšanje duga najsiromašnijim svjetskim zemljama koje se suočavaju s teškim posljedicama brzog širenja korona virusa, piše agencija Rojters (Reuters).
U zajedničkom saopštenju, institucije su pozvale službene bilateralne kreditore da odmah obustave naplate duga iz zemalja Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA), koje čine četvrtinu svjetske populacije i dvije trećine svjetskog stanovništva koje žive u ekstremnom siromaštvu.
Većina od 76 zemalja koje primaju podršku IDA-e imaju bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika ispod 1,175 američkih dolara, i njih će, navodi se u saopštenju, pandemija najteže pogoditi.
Svjetska banka i MMF rekli su da će obustava isplate duga, u skladu s nacionalnim zakonima zemalja kreditora, pružiti "globalni osjećaj olakšica zemljama u razvoju" i poslati snažan signal finansijskim tržištima. Pozvali su 20 najvećih svjetskih ekonomija (G20) da procijene uticaj krize i finansijske potrebe za svaku od zemalja IDA-e, uključujući identifikaciju onih s neodrživim dužničkim situacijama, te da pripreme prijedlog sveobuhvatnog djelovanja službenih bilateralnih kreditora.
Lideri G20 će u četvrtak održati virtuelni samit na kojem će razgovarati o planu akcije za rješavanje pogoršanja pandemije. Kazali su da će prijedlog za olakšanje duga siromašnim zemljama odobriti na kombinovanim sastancima Banke i Fonda sljedećeg mjeseca, u aprilu.
Teška vremena za sve
MMF i Svjetska banka već neko vrijeme upozoravaju na stvaranje neodrživih dugova u najsiromašnijim zemljama. Mnogi su sada pod velikim pritiskom jer globalna borba za dolare smanjuje vrijednost njihovih valuta, što otežava finansiranje dugovanja u dolarima. Neke zemlje su pogođene i velikim rastom cijena roba i padom globalnog turizma, napisao je Fajnenšel tajms (The Financial Times).
Zemlje koje primaju bilateralnu razvojnu pomoć trebalo bi ove godine da otplate oko 40 milijardi dolara javnim i privatnim kreditorima. MMF i Svjetska banka pozivaju na olakšice kod kredita za pojedine zemlje, što predstavlja oko 22 milijarde dolara.
"Ovo su teška vremena za sve, posebno za najsiromašnije i najugroženije", rekao je Dejvid Malpas (David Malpass), predsjednik Svjetske banke. "Naš prvi cilj je pružanje brze podrške tokom krize, na osnovu potreba zemlje."
Većina iz grupe od 76 zemalja ima zdravstvene sisteme koji nisu dovoljno opremljeni da se nose s brzim širenjem virusa. Kristalina Georgieva, izvršna direktorica MMF-a, izjavila je prošle sedmice da bi MMF mogao finansirati 10 milijardi dolara najsiromašnijim zemljama - uz dodatnih 40 milijardi dolara dostupnih ekonomijama u nastajanju sa srednjim dohotkom.
Prioritet je povećati zdravstvenu potrošnju koja se brine za one koji su pogođeni virusom i zaustaviti njegovo širenje, ali je također naglasila potrebu ublažavanja ekonomskog udara.
Usporavanje planete
Kako pandemija korona virusa dovodi do zapanjujućeg pada globalne ekonomije, najosjetljivije zemlje u svijetu trpe intenzivne štete – firme suočene s nestankom prodaje otpuštaju radnike; domaćinstva bez primanja preskaču obroke. Istovremeno, međunarodne investicije bježe od takozvanih tržišta u nastajanju brzinom koja nije viđena od globalne finansijske krize 2008., smanjujući vrijednost valuta i prisiljavajući ljude da plaćaju više za uvezenu robu poput hrane i goriva, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Od južne Azije preka Afrike do Latinske Amerike, zemlje u razvoju suočene su s vanrednom situacijom – pandemija, loš zdravstveni sistem i ekonomska kriza. Isti problem muči i bogate zemlje ali, naglašava list, u siromašnim zemljama - u kojima milijarde ljudi žive na ivici neimaštine, čak i u najboljim vremenima - opasnosti se pojačavaju.
Većina ekonomista pretpostavlja da je svjetska recesija već u toku - sinhronizirani pad koji neselektivno kažnjava zemlje, pretvarajući tradicionalne ekonomske snage u alarmantne ranjivosti. U turističkim mekama poput Tajlanda, Indonezije, Turske i Južne Afrike, učinkovito nametanje mjera zabrane u svijetu prijeti masovnoj nezaposlenosti u hotelijerstvu, ugostiteljskoj i turističkoj industriji.
Poremećaj industrije širom svijeta drastično je smanjio potražnju za sirovinama, ugrožavajući proizvođače bakra poput Čilea, Perua, Demokratske Republike Kongo i Zambije, zajedno s proizvođačima cinka poput Brazila i Indije. Izvoznici nafte posebno su osjetljivi na pad cijena što izaziva pritisak na Kolumbiju, Alžir, Mozambik, Irak, Nigeriju i Meksiko, dodaje njujorški list.
Tržišta u nastajanju predstavljaju 60 odsto svjetske ekonomije na osnovu kupovne moći, tvrdi Međunarodni monetarni fond. Usporavanje zemalja u razvoju je usporavanje planete, ističe Njujork tajms i dodaje kako je pandemija pokrenula nagli preokret međunarodnih investicija daleko od tržišta u nastajanju i ka sigurnosti državnih obveznica SAD-a.
Zabrinjavajuće prognoze
Novi korona virus odlazi u najsiromašnije zemlje na svijetu koje se pridružuju borbi protiv pandemije s još manje oružja nego razvijene nacije i prognoze su veoma zabrinjavajuće, ukazuje Volstrit žurnal (The Wall Street Journal) ističući da su nivoi testiranja u tim zemljama toliko niski da bi mogli dovesti do nepoznatog monumentalnog problema.
Od Venecuele, preko Pakistana do Demokratske Republike Kongo - i skoro svake zemlje u razvoju – naglo raste broj potvrđenih slučajeva posljednjih dana i znak je, tvrde stručnjaci, da zaraza napreduje eksponencijalno.
Indonezija je testirala 7,4 ljudi na svaki milion od 20. marta, prema podacima prikupljenim u istraživačkom projektu Naš svijet u podacima (Our World in Data). S druge strane, Južna Koreja je do istog datuma napravila 800 puta više testova, naglašava Volstrit žurnal.
Slučajevi su naglo rasli u Pakistanu, s 210 miliona ljudi i broj slučajeva se udvostučio za samo četiri dana te je u srijedu iznosio 991 inficiranih. Prema internoj procjeni pakistanske vlade, ako se ne preduzmu koraci za zaustavljanje širenja virusa, slučajevi bi u zemlji mogli dostići 20 miliona.
Slučajevi u Africi u srijedu, 25. marta su se povećali na više od 2.400 u 43 zemlje, prema Afričkoj uniji koja je mapirala prvih 40 dana zaraze i koji sugerišu da se kontinent nalazi na istoj putanji kao i evropske nacije, gdje je virus eksplodirao.
U borbi protiv pandemije afričke zemlje slabo su pripremljene: u svakom većem gradu na kontinentu se nalaze prosječno dva ljekara na 10.000 ljudi, navodi WHO. Suprotno tome, Italija je s 41 ljekarom na 10.000 pacijenata očajnički pretrpana. U Južnom Sudanu, ministarstvo zdravstva kaže da ima samo 24 izolaciona kreveta za zemlju od 13 miliona stanovnika. Ministarstvo zdravlja Malavija kaže da postoji oko 25 izolacionih kreveta u javnim bolnicama koji opslužuju 17 miliona građana.
Ranjivost koju većina ovih zemalja dijeli su ogromna siromašna urbana naselja, tzv. slamovi, u kojima stotine miliona žive s lošim sanitarnim uslovima i bez vodovoda. Osnovne prakse za spriječavanje širenja virusa, poput redovnog pranja ruku, mogu biti nemoguće s obzirom na nedostatak čiste vode.
Oko 587 miliona Afrikanaca, gotovo 60 odsto urbanih stanovnika kontinenta, živi u takvim slamovima, prema podacima UN-a.
U mnogim siromašnim zemljama svijeta prijetnja od gladi mogla bi nadmašiti spektar korona virusa, zaključuje Volstrit žurnal prenoseći riječi Šakile Ashar, koja radi u fabrici za proizvodnju peškira u Karačiju i koja kaže da su radnici plaćeni do 3,80 dolara dnevno. "Ne znamo hoćemo li dobiti ovaj virus", rekla je, "ali ono što znam je da smo gladni tri puta dnevno."