Sirijske izbjeglice u unakrsnoj vatri geopolitike

Migranti nose povrijeđenog čovjeka pored turskog graničnog prelaza Pazarkula sa Grčkom, 4. mart, 2020.

Hiljade migranta iz ratom razorenih zemalja zatečene između Turske i Grčke ističu neuspjeh Evropske unije u prevazilaženju unutrašnjih razlika u vezi sa sistemom za prihvatanje migranata, dok su istovremeno suočene s geopolitikom u kojoj nema simpatije za njihove nevolje, pišu svjetski mediji.

Dar populističkoj propagandi

Više od 10.000 izbjeglica na grčkoj granici ponovo su postali pijuni u geopolitičkoj igri turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, dok se u "Tvrđavi Evropa" pojavljuju nove pukotine, ocjenjuje londonski Indipendent (The Independent)

Evropa nije uspjela pronaći humani odgovor na takozvanu izbjegličku krizu, ističe list dodajući kako će povećane nade hiljada očajnih ljudi biti iznevjerene čim se suoče s nasiljem na bedemima "Tvrđave Evropa".

U nedjelju navečer, grčke vlasti protjerale su 9.877 osoba porijeklom iz zemalja opterećenih sukobima – Sirije, Afganistana, Libije i Somalije – dok su pokušavale ući u Grčku. Raspoređivanje vojske u svrhu odvraćanja onih koji traže bolji život u Evropi rezultiralo je nasilnim sukobima koji su uključivali šok bombe i suzavac na ničijoj zemlji između turske i grčke granice. U ponedjeljak se utopio četvorogodišnji dječak kada se čamac prevrnuo nedaleko od Lesbosa.

Uz izvještaje o 10.000 migranata koji pokušavaju preći u Grčku i Bugarsku, lideri EU bez sumnje će postajati sve tjeskobniji, ocjenjuje Indipendent. Priče o velikom broju ljudi koji se okupljaju na rubu Evrope dar su krajnjoj desnici i senzacionalističkoj populističkoj propagandi, ukazuje list ističući kako s lokalnim izborima u Francuskoj i regionalnim izborima u Njemačkoj i Austriji u martu, trenutna kriza rizikuje poticanje "krajnje desnice".

Migranti u unakrsnoj vatri

Nakon što je Turska je podigla kapije na granici, omogućavajući hiljadama migranata iz ratom razorenih zemalja da izvrše ili morske ili kopnene prijelaze u Grčku u želji da zatraže azil u Evropi, oni se suočavaju s Evropom koja nema mjesta za njihove nade i snove niti dovoljno simpatije prema njihovoj nevolji, ukazuje Vašington post (Washington post) opisujući prizore na tursko-grčkoj granici u proteklih nekoliko dana.

Turska je 2016. nakon sporazuma s EU zatvorila vrata migrantima za Grčku dobivši zauzvrat finansijsku pomoć i ugostivši preko tri miliona sirijskih izbjeglica. Danas je Ankara frustrirana zbog onoga što doživljava kao nedostatak zapadne pomoći u suočavanju sa vlastitim izbjegličkim teretom i rješavanju sirijske krize te mogućnošću priliva preko milion novih izbjeglica koji bježe usljed napada Asadovog režima na sjeverozapadnu pokrajinu Idlib.

Hiljade migranata koji očajno žele doći u Evropu zatečeni su u unakrsnoj vatri, ocjenjuje Vašington post ističući kako neki migranti u Turskoj govore o rastućoj ksenofobiji. Grčka, u međuvremenu, u ruševnim kampovima na svojim Egejskim ostrvima ima oko blizu 40.000 migranata i ostaje fokusirana na to da ih drži podalje od evropskog kopna.

Kriza oko azilanata dio je šireg problema koji otuđuje Brisel - nepostojanje konsenzusa među nacionalnim vladama umanjuje sposobnost bloka da djeluje na svjetskoj sceni. Dogovor koji je sklopljen s Turskom da zaustavi tok migranata bio je sporazum sklopljen političkom vještinom koji se nije bavio ni situacijom izbjeglica ni krvavim sukobom koji ih je prisilio da napuste svoje domove, zaključuje Vašington post.

Ucjenjivanje Evrope

Brisel očajnički izbjegava ponavljanje krize 2015-16. godine, kada je više od milion migranata ušlo u EU iz Turske preko Balkana, opterećujući evropske sigurnosne i socijalne sistetme i pojačavajući podršku krajnje desnim strankama, napisao je Rojters (Reuters).

Grčkoj, na čijoj se granici s Turskom posljednjih dana okuplja na desetine hiljada migranata i izbjeglica koji pokušavaju prijeći u Evropu, obećana je pomoć Evropske unije. Istovremeno, Ankara je pozvana da se pridržava sporazuma iz 2016., koji zahtijeva da zadrži migrante na svom tlu u zamjenu za pomoć koju je primila od EU. No, navodi agencija, nakon porasta borbi u Siriji prošle sedmice, Ankara kaže kako više neće zaustavljati migrante koji žele stići u Evropu.

Znakovi krize pojavili su se i na Kipru, gdje je brod koji je prevozio 101 sirijskog migranta stigao kasno u utorak na jugoistočnu obalu istočnog mediteranskog ostrva, države članice EU, saopšila je kiparska policija. Nasuprot tome, granica koju Turska dijeli sa drugom članicom EU -Bugarskom, do sjevera kopnene Grčke, bila je mirna.

Atina optužuje Ankaru da namjerno potiče migrante da krenu prema granici kako bi "promovisali svoj geopolitički program i skrenuli pažnju sa situacije u Siriji". Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Iv le Drijan (Jean-Yves Le Drian) također je optužio Tursku da koristi izbjeglice za "ucjenjivanje" Evrope.

Pitanje zajedničke migracione politike

Kada su lideri EU prije četiri godine potpisali sporazum s Turskom s ciljem da spriječe azilante da putuju u Evropu, mnogi su to nazvali trenutkom kada je EU izgubila svoju političku nevinost, piše Gardijan (The Guardian) podsjećajući na tadašnju izjavu evropskog šefa Amnesti internašenela (Amnesty International) koji je rekao da su pakt "proslavili ljudi koji plešu na grobu zaštite izbjeglica".

Iako je realpolitika djelovala sve do 2019. - broj ljudi koji su stizali na grčka ostrva iz pravca Turske bio je drastično smanjen - sada Erdoan u centar pažnje stavlja neuspjeh EU da donese zajedničku migracionu politiku, ocjenjuje britanski list napominjući kako je prije evropskih parlamentarnih izbora 2019. godine, preuređenje evropskih sedam zakona o azilu odgođeno zbog dubokih podjela unutar bloka o tome kako podijeliti teret podrške tražiteljima azila.

EU uspostavlja evropsku graničnu i obalnu stražu, za koju se predviđa da će do 2027. imati 10.000 službenika. Zvaničnici tvrde da su se dogovorili s Erdoanom. EU je izdvojila gotovo sav obećani fond od šest milijardi eura za sirijske izbjeglice u Turskoj, iako je samo 3,2 milijarde eura potrošeno za projekte koji uključuju izgradnju škola i domova zdravlja.

Ankara kaže kako je novac neadekvatan i tvrdi da je potrošila više od 30 milijardi dolara pomažući 3,6 miliona sirijskih izbjeglica koje žive u Turskoj. Četiri godine od potpisivanja sporazuma EU-Turska, blok se čini još više udaljenim od novog sistema za azile i, zaključuje Gardijan, nova predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen (Ursula von der Leyen) tek treba da otkrije kako da riješi to pitanje.

"Grčka štit Evrope"

Predsjednica Evropske komisije poslala je snažnu poruku podrške Atini u njenim pokušajima da zaustavi migrante koji prelaze grčku granicu iz Turske koja je krajem prošle sedmice ukinula kontrolu nad migrantima koji se kreću ka Evropskoj uniji, javio je BBC.

U utorak je von der Lejen pregledala grčku kopnenu granicu zajedno s šefom Evropskog vijeća Šarlom Mišelom (Charles Michel) i predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Sasolijem (Sassoli) u pratnji grčkog premijera Kiriakosa Micotakisa.

"Naš prioritet je osigurati održavanje reda na grčkoj vanjskoj granici, koja je ujedno i evropska granica," rekla je von der Lajen, obećavši Grčkoj, koju je nazvala "štitom Evrope", 700 miliona eura finansijske pomoći.

BBC dodaje da je Grčka na mjesec dana blokirala sve nove zahtjeve za azil zbog onoga što naziva "koordinisanom i masovnom" ilegalnom migracijom iz Turske. Ali, Vijeće za ljudska prava UN-a smatra da Grčka nema pravnog opravdanja za obustavu postupka azila, dok je Vijeće Evrope osudilo i Tursku i Grčku, nazivajući situaciju "nezapamćenom humanitarnom krizom".

Političko pozorište

Posjeta šefova Evropske unije pograničnim zonama u Grčkoj i obećanje finansijske pomoći uz izraze solidarnosti je političko pozorište s visokim ulogom, ocjenjuje portal Politiko (Politico) ističući kako je jedina svrha bila slanje poruke za 440 miliona građana Evrope da će spriječiti novi val dolazaka u vrijeme kada se kontinent također bori protiv panike zbog širenja epidemije korona virusa.

Bio je to i snažan podsjetnik - onaj koji su lider priznali - na neuspjeh bloka da u posljednjih pet godina riješi žestoke unutrašnje razlike i postigne dogovor o novom sistemu upravljanja pitanjem migranata, piše Politiko i dodaje da će se rasprava o tome uskoro ponoviti u Briselu i glavnim gradovima širom Evrope.

I dok su lideri EU izrazili podršku Grčkoj, šef britanske diplomatije Dominik Rab (Dominic Raab) otputovao je u Ankaru kako bi izrazio solidarnost s Turskom - potez koji je naglasio koliko su se stvari brzo promijenile od kada je Velika Britanija formalno napustila EU početkom prošlog mjeseca. Rab je okrivio Rusiju i sirijski režim koji je nazvao "bezobzirnim i brutalnim" za nedavne događaje koji su natjerali civile koji bježe iz Idliba prema Turskoj.

Istinsko rješavanje krize u velikoj će mjeri ovisiti o dešavanjima u Siriji, što je uglavnom van kontrole EU, zaključuje Politiko dodajući da je u Grčkoj von der Lajen izrazila zabrinutost za ljude koji su privučeni nerealnim nadama za prelazak u Evropu, naglasivši da Turska nije neprijatelj, ali i da ljudi nisu sredstvo za postizanje cilja.