Gradonačelnici petnaest velikih gradova zemalja Evropske unije zatražili su direktan pristup sredstvima u narednom budžetu Unije kako bi mogli ostvariti svoj cilj da postanu neutralni u pogledu emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine, prenosi Reuters.
U pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, gradonačelnici su napisali da bi mogli djelovati mnogo brže od nacionalnih vlada te da bi mogli biti manje ograničeni zbog pritisaka industrije fosilnih goriva.
"Borba protiv klimatskih promjena bit će dobijena ili izgubljena u gradovima", rekli su gradonačelnici Bratislave, Budimpešte, Praga, Varšave, Berlina, Beča, Haga, Atine, Rige, Vilinusa, Talina, Frankfurta, Košica, Milana i Strazbura.
Gotovo tri četvrtine Evropljana žive u urbanim područjima, koje sada primaju novac preko nacionalnih vlada koje djeluju kao posrednici. Novac najviše primaju iz takozvanih kohezijskih fondova koji bi trebali da izjednače životne uslove u svih dvadeset i sedam članica Evropske unije.
"Pozivamo evropske institucije da prepoznaju ključnu ulogu gradova i urbanih područja u implementaciji strateške ekološke politike i dodijele nam direktno sredstva koja će biti prilagođena kako bi osigurali naše ishode", navodi se u pismu.
Pritisak rudara i energetskog sektora je snažan u zemljama poput Poljske i Njemačke.
Evropska unija ima za cilj da do 2050. godine prestane sa emisijom ugljičnog dioksida. Očekuje se da će evropski lideri raspravljati o veličini budžeta za period od 2021. do 2027. godine na specijalnom samitu 20. februara, iako će pregovori o brojnim detaljima budžeta trajati tokom cijele godine.