Studentska udruženja traže Vučićevu reakciju na zbivanja u Crnoj Gori

Predstavnici studentskih udruženja dolaze na sastanak sa Aleksandrom Vučićem u Predsedništvu Srbije u Beogradu

Predstavnici nekoliko studentskih udruženja predali su u Predsedništvu Srbije u Beogradu zahtev da država reaguje na zbivanja u Crnoj Gori, a povodom usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti u toj državi.

Predsednik Studentskog kluba Pravnog fakulteta u Beogradu Nemanja Vučković rekao je ispred zgrade Predsedništva da su studenti preneli tri zahteva koje su prethodno izneli i na protestu koji su 27. decembra organizovali ispred ambasade Crne Gore u Beogradu.

„Tražimo da Srbija raskine ugovor iz 2014. godine i da se otkaže gostoprimstvo crnogorskim diplomatama koji su smešteni u 40 zgrada ambasada Srbije, da se Srbija zbog kršenja međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i prava srpskog naroda u Crnoj Gori obrati međunarodnim telima i da se o tome raspravlja u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija i Savetu Evrope, i na kraju, da se ambasador Crne Gore u Srbiji, Tarzan Milošević, proglasi za nepoželjnu osobu", rekao je Vučković.

Vaš browser nepodržava HTML5

Tri zahteva predstavnika studenata za predsednika Srbije

Nakon predaje zahteva, predstavnike studentskih udruženja primio je Ivica Kojić, šef kabineta predsednika Srbije, kome su ponovili svoje zahteve i tražili sastanak sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.

„Zahtevamo konkretnu reakciju srpskih vlasti na progone srpskog naroda u Crnoj Gori“, rekao je Vučković.

On je dodao da će odgovore srpskih vlasti obelodaniti 17. januara na novom protestu u Beogradu za koji, kako kažu, imaju podršku patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineja.

Crna Gora usvojila je Zakon o slobodi veroispovesti 27. decembra, a Zakonu se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva, ali i zvaničnici i deo opozicije u Srbiji.

Za SPC sporna je pre svega formulacija zakona po kojoj će "svi verski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke verske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i upisani kao kulturno blago".