Predsjednici Turske i Rusije u srijedu su formalno pustili u rad plinovod Turski tok koji će dovoditi ruski prirodni plin u južnu Evropu preko Turske, prenosi Reuters.
Dio je to napora Moskve da smanji isporuke plina preko Ukrajine.
Projekt plinovoda, koji se proteže na 930 km preko Crnog mora, jača snažne energetske veze između Moskve i Ankare, koje su također povećale saradnju u odbrani nakon što je Turska prošle godine kupila naprednu rusku raketnu odbranu.
Ovaj plinovod je nasljednik projekta Južni tok, od čije izgradnje je Rusija odustala u decembru 2014. godine, jer nije mogla da ispoštuje pravila Evropske unije, po kojima jedna kompanija ne može biti vlasnik i gasa i gasovoda.
Predsjednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan otvorili su projekat na ceremoniji u Istanbulu kojoj su prisustvovali i čelnici Srbije i Bugarske.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će se Srbija spojiti na Turski tok u maju ili septembru 2020. godine.
Plinovod je znak "interakcije i saradnje za dobrobit našeg naroda i naroda cijele Evrope, cijelog svijeta", rekao je Putin na ceremoniji.
Rusija je već započela isporuke plina Evropi, rekao je u nedjelju operator Bulgartransgaz. Terminal plinovoda je u blizini turskog sela Kiyikoy, nekih 20 kilometara od bugarske granice.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tihi hod 'Turskog toka' kroz Srbiju
Rusija također udvostručuje kapacitete Sjevernog toka preko Baltičkog mora do Njemačke kao dio planova zaobilaska Ukrajine, koja je trenutno glavna tranzitna zona prema Europi.
Odnosi Moskve i Kijeva naglo su se pogoršali otkako je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim u martu 2014. godine, a proruski separatisti zauzeli dio istočne Ukrajine. Ukrajina je prekinula direktni uvoz ruskog plina u novembru 2015. godine.
Prošlog mjeseca američki Senat odobrio je prijedlog zakona o odbrani kojim su uvedene sankcije koje se odnose i na Turski tok i Sjeverni tok 2, kao dio mjera namijenjenih "odvraćanju od ruske agresije".