Hapšenje zbog političkih pogubljenja iz 1988. u Iranu

U ljeto 1988. godine, hiljade političkih zatvorenika tajno je pogubljeno u Iranu nakon fetve osnivača Islamske republike Iran, ajatola Ruholaha Homeinija.

Nakon više od tri decenije, iranski državljanin je prvi put u zatvoru zbog sumnjive uloge u egzekuciji najmanje 5.000 članova organizacije Mudžahedin-e Kalk (MKO), studenata i ljevičarskih političkih stranaka i grupa, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Identifikovan kao Hamid Nuri, uhapšen je 9. novembra na aerodromu u Arlandi u Štokholmu, gdje je došao u posjetu rodbini, javili su švedski mediji.

Sud u Štokholmu je 13. novembra odredio da bude zadržan u pritvoru četiri sedmice, dok tužilac ne odluči o tome da li će podnijeti tužbu.

Oni koji ga tuže kažu da je Nuri igrao "aktivnu" ulogu u ubistvima, dok je advokat rekao da njegov klijent tvrdi da je nevin.

Hapšenje je bacilo svjetlo na jedno od najmračnijih poglavlja u 40-godišnjoj istoriji Islamske republike - poglavlja koje tamošnji državni službenici rijetko priznaju.

Egzekucije su započele 19. jula 1988. - tokom posljednjih dana iransko-iračkog rata 1980-88. - nakon što je Homeini proglasio "otpadnicima" one koji su uzeli oružje protiv Islamske republike čime su "bili u ratu protiv Boga" te da bi trebali biti osuđeni na smrt. Neke procjene govore da je pogubljeno na desetine hiljada ljudi.

Hamid Nuri: "Dobio je na težini, izgubio je i nešto kose, [ali] to je isto lice koje sam vidio [1988.], kaže jedan bivši zatvorenik.

Homeini je svoju fetvu objavio ubrzo nakon što su pripadnici MKO-a sa sjedištem u Iraku - koje je podržao irački lider Sadam Husein - izvršili posljednji upad u Iran, a koji je iranska vojska odbila.

Brojni pripadnici MKO-a ubijeni su na bojnom polju, a drugi su pogubljeni u zatvorima.

Zatvorenike su objesili nakon izuzetno kratkih saslušanja koja su vodile male grupe državnih službenika, koje su zatvorenici nazvali "komisijama smrti".

Ti zvaničnici ispitivali bi zarobljenike - uključujući mnoge koji su već osuđeni na zatvor - o njihovim vjerskim i političkim uvjerenjima. Zatvorenici su također bili prisiljavani da iskažu spremnost da žrtvuju svoje živote za Islamsku republiku i naređeno im je da optuže svoje drugove.

Oni koji su dali nezadovoljavajuće odgovore bili bi ubrzo pogubljeni i sahranjeni u tajnosti.

Nuri (58) je optužen da je vršio dužnost zamjenika tužioca u zatvoru Gohardašt na periferiji Karadža, oko 20 kilometara zapadno od glavnog grada Teherana. Vjeruje se da je nekoliko stotina zarobljenika pogubljeno u Karadži.

Bivši zatvorenici su rekli da je Nuri tada bio poznat pod svojim pseudonimom Hamid Abasi. Kažu da je blisko sarađivao s 'komisijama smrti' koje su slale zatvorenike na pogubljenje.

Iraj Mesdagi, aktivista sa sjedištem u Švedskoj koji je preživio masovne egzekucije i za kojeg se navodi da je imao veliku ulogu u hapšenju Nurija, rekao je da ga je vidio "mnogo puta" u zatvoru.

"Poznajem ga iz vremena kad sam bio zatvorenik u zatvoru Gohardašt u blizini Teherana 1988. godine; bio je aktivni član komisije za smrt", rekao je Mesdagi švedskim medijima.

Mesdaghi, koji je opširno pisao o egzekucijama, rekao je u drugom intervjuu da je čovjek poznat kao Abasi prijetio njemu i drugim zatvorenicima da će lično učestvovati u njihovim vješanjima.

"[Zatvorske vlasti] bi postavljale zatvorenike na binu, na stolice [s omčom oko vrata]. Tada bi ih udarali u stomak kako bi ih prisilili da padnu sa pozornice [i budu obješeni]", rekao je Mesdagi. "Stoga bi nam [Abasi] rekao da će 'zadnji put šutirati zarobljenike'."

Mesdagi je rekao da je Abasi bio među zvaničnicima koji su igrali centralnu ulogu u egzekucijama, među kojima su sadašnji šef pravosuđa Ebrahim Raisi i bivši ministar pravde Mostafa Purmohamadi.

Mehdi Aslani, još jedan preživjeli iz masovnih pogubljenja, rekao je za RSE da je Abasija upoznao u Gohardaštu, a kasnije i u zloglasnom teheranskom zatvoru Evin.

Aslani, koji je nastanjen u Njemačkoj, rekao je da još uvijek ima snažno sjećanje na to kako je Abasi izabrao zatvorenike koje će slati 'komisiji smrti' na ispitivanje.

Aktivista Iraj Mesdagi: "Poznajem ga iz vremena kad sam bio zatvorenik u zatvoru Gohardašt u blizini Teherana 1988. godine; bio je aktivni član 'komisije smrti'".

"Zatvorili su nas u sobu. Otvorio je vrata i pojavio se s voki-tokijem u ruci - izgledao je kao da ne spava danima - [i] nasilno je vikao i odabrao 10 ljudi, uključujući i mene."

Aslani je rekao da je biranjem ljudi koji će se pojaviti ispred 'komisije smrti', Abasi igrao važnu ulogu u egzekucijama.

"Odveli su nas dole pored prostorije u kojoj je bila smeštena 'komisija smrti' i rekli su nam da sjednemo na pod", prisjetio se i dodao da su zarobljenike, jednog za drugim, odvodili u sobu.

Aslani je rekao da je mjesecima kasnije ponovo vidio Abasija u zatvoru Evin nakon što je tamo premješten iz Gohardašta.

"Sećam se da mi je postavio nekoliko pitanja, uključujući da li bih po puštanju pristao da sarađujem u obaveštajnim pitanjima", rekao je.

Aslani vjeruje da su Abasi i Nuri ista osoba.

"Dobio je na težini, izgubio je i nešto kose, [ali] to je isto lice koje sam vidio 1988.", rekao je Aslani i dodao da je "moje pamćenje možda neispravno, ali postoje desetine drugih preživjelih koji mogu da svjedoče tako da možemo da osvijetlimo tamni tunel zatvora '80-ih, posebno tajnost oko masovnih egzekucija iz 1988."

Nurijev advokat je rekao da je njegov klijent nevin.

"Uhapsili su pogrešnog čoveka", rekao je Lars Hultgren javnoj radioteleviziji SVT 13. novembra.

U međuvremenu, londonski pravnik za ljudska prava Kaveh Musavi, tužilac u slučaju protiv Nurija, izjavio je za Radio Farda, iranski servis RSE, da se Nuri suočava s optužbama u Švedskoj koje uključuju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i torturu.

Musavi, koji je rekao da je sarađivao s Mesdagijem i drugima na izgradnji slučaja protiv Nurija, izrazio je uvjerenje u njegovu ulogu u masovnim egzekucijama.

"Pokazao sam njegovu fotografiju nekolicini [bivših zatvorenika] koji su bez sumnje rekli da je to Hamid Abasi."