Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je na posebnoj sjednici 12. novembra u ranim jutarnjim satima zaključke kojim su, uz ostalo, odbačena bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH.
Rasprava o ovlaštenjima visokog predstavnika u BiH i ovlaštenjima eniteta Republika Srpska koja su do sada prenesena na državu BiH trajala je 15 sati, a osnov za raspravu bila je Informacija o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Nakon rasprave koja je trajala od ponedjeljka ujutro do utorka rano ujutro usvojeno je 20 zaključaka, među kojima i onaj koji govori o pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i zaključak kojim se najavljuje mogućnost novog ustava RS, o kojem će se, kako je navedeno u zaključcima izjasniti i građani na referendumu.
U zaključcima se pored ostalog traži reakcija međunarodne zajednice i potpisnika Dejtona na donošenje akata koji, kako se navodi, razgrađuju Sporazum. U zaključcima su odbijena i tzv. bonska ovlaštenja visokog predstavnika kao potpuno neustavna, nezakonita i nelegitimna.
Zaključke je predložila vladajuća većina predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika, koji je na početku sjednice, 11. novembra ujutro, izjavio kako Dejtonski sporazum treba vratiti na "fabričke postavke" i ponovo nadležnosti koje su proteklih godina prebačene na državni nivo vratiti entitetima.
Pročitajte i ovo: Skupština RS usvojila i zaključak o mogućem samopredjeljenjuU Informaciji je bilo navedeno, uz ostalo, da su Uprava za indirektno oporezivanje i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine(BiH), Oružane snage BiH i Ministarstvo odbrane, Agencija za istrage i zaštitu SIPA i Ministarstvo bezbjednosti BiH samo neke od više od 100 različitih institucija uspostavljenih na nivou BiH, većinom kao posljedica nametnutih odluka visokog predstavnika.
Dodik, jedan od trojice aktuelnih članova Predsjedništva BiH, je na početku sjednice optužio Ured visokog predstavnika (OHR) da je ''otimao nadležnosti Republici Srpskoj'' na račun države, navodeći da je pokojni Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini govorio ''ukinite RS silu (vojsku) i ona će sama odumrijeti'. On je naveo da se oduzelo pravo RS na legitimno predstavljanje, te da RS nema pravo odustati od sebe, svog entiteta, imena i da ima obavezu da očuva svoja prava. Takođe je najavio mogućnost promjene Ustava RS u narednim godinama.
"Ovo vrijeme pamtiće se po tome kako smo i šta radili. Niko nam neće oprostiti ako odustanemo od naših prava. Zato ne treba da se prepiremo oko nebitnih stvari nego biti jedinstveni', između ostalog je rekao Dodik.
Šarović: 'Razračunavanje sa političkim protivnicima'
Šarović i Borenović (na forografij) uputili su oštre kritike na račun SNSD-a i Dodika
Nakon obraćanja Dodika skupštinskim poslanicima se obratio predsjednik opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović, inače ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, poručivši Dodiku da upravo on vodi najveću političku stranku u RS koja više od 10 godina ima veliki politički uticaj, te ocijenivši da je dokument ponuđen poslanicima gomila laži, falsifikata, paušalnih nezrelih političkih ocjena.
"Nabrajajući svakog od nas pojedinačno, a veličajući samo one iz vaše stranke kao da oni nisu imali nikakvog učešća u političkim odlukama, pokazali ste da je ovaj dokument samo platforma za razračunavanje sa političkim protivnicima, prije svega opozicijom u RS. Izvještaj je distanciranje od vaših greški i pripisivanje ih drugima na način da predstavljate sebe kao jedine borce za očuvanje prava Srba kao da je Republika Srpska ali i sam život počeo od vaše vladavine", rekao je između ostalog Šarović, obraćajući se Dodiku.
Borenović: 'Bolje da pričamo zašto ljudi odlaze'
Branislav Borenović predsjednik, takođe opozicione, Partije demokratskog progresa (PDP) podsjetio je članove SNSD-a da su određene odluke donosili zajedno sa Strankom demokratske akcije (SDA), te da je SNSD "prenio sve i jednu nadležnost do sada".
"Procjena je da je 300.000 ljudi napustilo RS, a mi pričamo li pričamo o nekim temama koje nemaju veze sa stvarnim životom. Ljudi su nezadovoljni, depresivni, izgubili su povjerenje, odlaze. Druge zemlje prave planove i konkretne poteze da zaustave masovne odlaske, da poboljšaju natalitet, da naprave bolje uslove za život. A mi pričamo li pričamo stalno o istim stvarima. Bolje da pričamo zašto ljudi odoše, bježe, ne vjeruju u institucije RS, a ne da pričamo o temama i permanentnim krizama plašeći narod koji samo može da ode", rekao je Borenović.
"Informacija o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske" (Cijeli dokument)
Posebna sjednica sazvana je na zahtjev kluba poslanika vladajuće većine u entitetskom parlamentu koju čine SNSD, Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija (SP), Demos, Narodni demokratski pokret (NDP), Ujedinjena Srpska i poslanička grupa Nezavisni poslanici i Mijo Perkunić, a na inicijativu predsjednika SNSD-a i srpskog Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorada Dodika.
Predsjednik Udruženja Restart Stefan Blagić smatra da je smiješno da Dodik i SNSD pozivaju opoziciju na jedinstvo, a da ih svakodnevno nazivaju izdajnicima te ocjenjuje da je ovo još jedna predstava za narod i glasače.
"U javnosti treba da se stvori osjećaj kako je RS ugrožena i kako je jedini zaštitnik, bar kako se predstavlja, SNSD i Milorad Dodik. To može ići samo nijima u korist i zato pretpostavljam da je ovo jedini razlog zbog kojeg je ova sjednica sazvana", mišljenja je Blagić.
U Informaciji koju su uputili klubovi poslanika vladajuće većine, na 53 strane koliko sadrži ovaj dokument, između ostalog, navedeno je i da je "do čestih zastoja i kriza" u BiH dovela takva "neustavna centralizacija".
"Najveću štetu funkcionisanju BiH nanijeli su visoki predstavnici dodjeljivanjem sebi pravno apsurdnih ovlašćenja i njihovim korišćenjem za donošenje diktatorskih odluka - ponekad formalnih, a ponekad neformalnih - u cilju centralizovanja vlasti na nivou BiH", navodi se u informaciji.
Ovlaštenja i navodno Vestendorpovo priznanje
Treba istaći da se bonska ovlaštenja visokog predstavnika utvrđena odlukama Vijeća za sprovođenje mira u BiH sa sastanka Bonu, u decembru 1997. godine. Vijeće za provedbu mira je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su definisana ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
Pročitajte i ovo: Dodik najavio odbacivanje bonskih ovlasti na sjednici Skupštine RSU Informaciji koja je bila pred poslanicima piše, međutim, kako je navodno visoki predstavnik Karlos Vestendorp, tadašnji visoki predstavnik koji je učestvovao na Bonskoj konferenciji, kasnije priznao:
"Na Bonskoj konferenciji, uspjeli smo da uvedemo način na koji visoki predstavnik može da donosi te odluke, što, pravno gledajući, nije baš u skladu sa Dejtonom . . . Moram priznati da to i nije bilo baš legalno", citirana je u Informaciji navodna izjava Karla Vestendorpa, prenesena, kako piše u Informaciji, iz knjige Adisa Merdžanovića Democracy by Decree, Prospects and Limits of Imposed Consociational Democracy in Bosnia and Herzegovina.
"Pomoću tzv. "bonskih ovlašćenja", visoki predstavnik odlukama nameće na desetine zakona na nivou BiH, FBiH i RS, i čak 105 amandmana na ustave RS i FBiH. Uvodi i vansudsko kažnjavanje na stotine građana BiH, ukida odluku Ustavnog suda i zabranjuje postupke kojima se na bilo koji način osporava bilo koja njegova odluka", piše u Informaciji.
Inckovo upozorenje
Inzko: "Povlačenje, čak, iz jedne institucije imalo bi ozbiljne posljedice na suverenitet države"
Aktuelni visoki predstavnik Valentin Incko, podnoseći izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), kazao je, međutim o najavama iz RS da će ovaj entitet tražiti vraćanje svih entitetskih nadležnosti koje su prebačene na BiH:
"Vlasti RS najavile su sjednicu svoje nacionalne skupštine na kojoj će raspravljati o odlukama visokog predstavnika. Visoki funkcioneri RS-a prethodno su ispitivali ovlaštenja visokog predstavnika i valjanost odluka koje su uspostavile ili pomogle uspostavljanju institucija na državnom nivou i sugerisale da se RS može povući iz tih institucija, bez obzira na to što su ih ratifikovali državni i entitetski parlamenti. Povlačenje, čak, iz jedne institucije imalo bi ozbiljne posljedice na suverenitet države. Nadziraću te događaje i izvještavati Upravni odbor Savjeta za provođenje mira a po potrebi i Savjeta bezbjednosti", rekao je Incko za govornicom Ujedinjenih nacija u Njujorku 5. novembra.
Milorad Dodik i Željka Cvijanović u Narodnoj skupštini RS, 11. novembra
Sve Dodikove posebne sjednice
Podsjećamo da je Milorad Dodik do sada nekoliko puta sazivao posebne sjednice Narodne skupštine, koje su zadirale u nadležnost same države. Tako je 2015. godine na posebnoj sjednici entitetskog parlamenta donesena Odluka o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, da bi 2017. godine, takođe na posebnoj sjednici, ova odluka bila povučena.
Pročitajte i ovo: Dodik protiv bonskih ovlaštenjaNa zahtjev Milorada Dodika koji je tada bio na funkciji entitetskog predsjednika, 2016. godine na posebnoj sjednici Narodna skupština usvojila je Odluku o raspisivanju Republičkog referenduma o Danu RS 9. januaru, prazniku koji je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Iste godine 25. septembra referendum je sproveden, a Ustavni sud BiH je već u decembru poništio njegove rezultate, uz obrazloženju da je referendum sproveden na osnovu odluke za koju je Ustavni sud BiH utvrdio da nije u saglasnosti sa Ustavom BiH.
Pročitajte i ovo: Skupština Republike Srpske 11. novembra o DejtonuZa Narodnu skupštinu RS, na Dodikov zahtjev, bili su sporni i rezultati popisa iz 2013. koje ovaj paralament nije prihvatio na posebnoj sjednici održanoj 2016. godine, sa kojom su se tada složili svi klubovi poslanika.
Treba istaći i da je Milorad Dodik ranije najavio da će uputiti Narodnoj skupštini prijedlog za povlačenje iz državnih institucija kao što su Tužilaštvo BiH, Sud BiH, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno-sigurnosne agencija (OSA), Oružanih snage BiH te Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH). Kao razlog naveo je nepoštovanje dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH.