U Crnoj Gori postoje različite vrste oblika trgovina ljudima i ta pojava je mnogo je veća nego što to pokazuju zvanične brojke, kazala je na kraju sedmodnevne posjete Crnoj Gori specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija (UN) Marija Gracija Đamarinaro.
"Broj identifikovanih žrtava nije indikator pojave trgovine ljudima već je to identifikator sposobnosti nadležnih organa da se bore protiv trafikinga i da se nose sa tim problemom", saopštila je Đamarinaro prilikom predstavljanja preliminarnog Izveštaja o stanju u oblasti trgovini ljudima u Crnoj Gori.
- Delija: Trpjeli smo i fizičke napade zbog sprječavanja dječijih brakova
- Maloljetnički brakovi na Balkanu: Trgovina ljudima pod krinkom tradicije
- Zbog čega je Crna Gora plodno tle za trgovinu ljudima?
Ona smatra da zvanični podatak da u Crnoj Gori postoji samo jedna pravosnažna presuda za trgovinu ljudima, kojom su osuđena dva lica, ne odslikava stavrno stanje na terenu.
“Moram reći da ovaj indikator zapravo pokazuje da Crna Gora ima veoma nizak kapacitet da se bavi ovim kriminalnim fenomenom”, kazala je specijalna izvjestiteljka UN za trgovinu ljudima.
Vaš browser nepodržava HTML5
Djecu prisiljavaju na brakove
“Mali broj identifkovanih slučajeva u Crnoj Gori pokazuje da posvećenost nadležnih organa nije bila dovoljna do sada. Poboljšanje je svakako potrebno. Nadam se da će novoosnovani operativni tim Vlade proizvesti bolje rezultate, u smislu istraga i krivičnog gonjena", istakla je izvjestiteljka UN-a.
Saopštila je da je najveća slabost Crne Gore, koju je uočila, nedostatak sistemske zaštite i skloništa za žrtvama trgovine ljudima. Iako je Vlada Crne Gore “donijela inovativne propise u ovoj oblasti”, Đamarinaro smatra “da će njihova primjena biti veliki izazov”.
Najugroženije kategorije u Crnoj Gori kada je riječ o trgovini ljudima, kako navodi Đamarinaro, su migranti, žene, pripadnici romske populacije i sezonski radnici.