Bivši bugarski parlamentarac optužen za špijuniranje u ime Rusije otputovao je u Moskvu, nakon što mu je izdato specijalno sudsko dopuštenje, gdje je primio nagradu lično od predsjednika Vladimira Putina, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Nikolaj Malinov prikazan je 4. novembra na fotografijama u Kremlju, gdje je primio nagradu od Putina, a kasnije je dao intervju za rusku državnu TV.
Incident je produbio špijunski skandal u Bugarskoj, gdje su zvaničnici već optužili visokog dužnosnika u ruskoj ambasadi za špijunažu i naredili mu da napusti zemlju.
Bugarski tužioci prošlog mjeseca su objavili da su Malinova formalno optužili za špijuniranje i pranje novca za ruske organizacije.
Pušten je iz pritvora 10. septembra, nakon što je platio kauciju od 25.000 eura, uz naredbu da ne smije napustiti zemlju.
Međutim, 4. novembra bugarski glavni tužilac Sotir Cacarov objavio je da je Malinov dobio posebno sudsko odobrenje da putuje van zemlje, u periodu od 1. do 5. novembra.
Malinov, bivši parlamentarni poslanik iz Bugarske socijalističke partije, odnedavno je na čelu proruske nevladine organizacije pod nazivom Nacionalni pokret rusofila.
Optužen je za prenošenje bugarskih državnih tajni dvjema ruskim organizacijama -- Društvu dvoglavih orlova i Ruskom institutu za strateške studije.
Cacarov je prošlog mjeseca rekao da su informacije koje je, kako se navodi u optužnici, Malinov direktno prenio ruskim grupama, povrijedile nacionalnu sigurnost i da su dio pokušaja vršenja uticaja na vanjsku politiku bugarske vlade prema Rusiji i Zapadu.
Novčana nagrada
Malinov je u Kremlju dobio nagradu Orden prijateljstva, zajedno s novčanom nagradom od 2,5 miliona rubalja (oko 360 000 eura). Nagrada se dodeljuje za "posebne zasluge u promovisanju mira, prijateljstva, saradnje i međusobnog poštovanja među narodima", navode iz Kremlja.
Nekoliko sati nakon što je primio nagradu, Malinov je dao intervju za državni televizijski kanal Rusija-24 (Rossiya-24).
Na pitanje kako je mogao putovati u Rusiju, s obzirom na pravne probleme koje ima, Malinov je retorički upitao: "Primajući nagradu od predsjednika Rusije, da li je to dovoljan argument za bugarsku pravdu?"
"Da, naravno", rekao je, odgovarajući na vlastito pitanje.
U vezi sa slučajem, vlasti u Sofiji izrekle su i desetogodišnju zabranu ulaska u Bugarsku Leonidu Rešetnikovu, bivšem agentu sovjetske i ruske obavještajne službe koji se 2009. povukao iz ruskih tajnih službi kao general-pukovnik.
Rešetnikov, ruski državljanin koji tečno govori bugarski i srpski, bio je direktor uticajnog Ruskog instituta za strateške studije od 2009. do 2017.
Na Zapadu je ta organizacija najpoznatija po razvoju strategije kojom se navodno pokušalo manipulisati rezultatima američkih predsjedničkih izbora 2016. godine u korist kandidata Donalda Trampa (Trump), tvrdili su 2017. američki zvaničnici u izjavi za agenciju Rojters (Reuters).
Vlasti u Sofiji su 10. septembra navele da je Rešetnikov koordinisao nedavne ruske špijunske operacije u Bugarskoj s ciljem preusmjeravanja te balkanske zemlje, članice NATO saveza i Evropske Unije, natrag prema Kremlju.
Rešetnikov je 10. septembra na Fejsbuku (Facebook) napisao da je Malinov bio "bugarski patriota" i da su optužbe protiv njega podnesene "jer su Amerikanci pokrenuli operaciju ruski špijuni u Bugarskoj".
Bugarski tužioci također su objavili da istražuju Malinove veze s ruskim medijskim moćnikom Konstantinom Malofejevim, kao i njegove veze sa Cvetanom Vasilevom, protjeranim bivšim šefom sada već nepostojeće Bugarske korporativne komercijalne banke.