Mihail Gorbačov, posljednji sovjetski lider, upozorava da se ne izgradi novi fizički ili nevidljivi zid između Rusije i Zapada, 30 godina nakon pada Berlinskog zida.
U komentaru napisanom za Rojters uoči 30. godišnjice pada Berlinskog zida, što se desilo 9. novembra 1989. godine, Gorbačov je također optužio Washington, bivšeg neprijatelja Moskve iz vremena hladnog rata, za uništavanje sistema kontrolisanja nuklearnog oružja koji održava svijet u miru.
Sada 88-godišnji Gorbačov igrao je ključnu ulogu u događajima koji su doveli do pada Berlinskog zida i okončanja hladnog rata jer je bio generalni sekretar sovjetske Komunističke partije i kasnije predsjednik Sovjetskog Saveza.
Gorbačov je najavio povlačenje sovjetskih trupa iz zemalja centralne i istočne Evrope kojima je Moskva dominirala decenijama i jasno dao do znanja da se neće uplitati u unutrašnje poslove tadašnje Njemačke Demokratske Republike (GDR).
Tri decenije kasnije Gorbačov je rekao da je zabrinut zbog odnosa između istoka i zapada, a posebno nepostojanjem dijaloga između Washingtona i Moskve o nuklearnom naoružanju.
Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da se povuče iz nuklearnog sporazuma u augustu "nije djelo velikog uma", rekao je Gorbačov.
Ali, uprkos svojim kritikama prema američkoj vanjskoj politici, Gorbačov je upozorio da ne stvaraju stvarne ili nevidljive barijere kao iz vremena hladnog rata, a koje su slične Berlinskom zidu.
„Stavljanje bilo kakvog zida je pokušaj da se izolujete od stvarnih problema tako što ih nećete rješavati i zato sam protiv zidova. U Evropi sam protiv bilo kakvih linija podjele ili bilo kakvih 'željeznih zavjesa'. Koliko god opasna se činila trenutna situacija, ne mislim da će doći do reprize hladnog rata. Ne postoji ideološka borba između Rusije i Zapada. Ali postoje ekonomske veze, sloboda kretanja, komunikacije. Tako da sam uvjeren da se novi hladni rat može izbjeći“, napisao je Gorbačov za Rojters.
Gorbačov je bio na čelu Sovjetskog saveza od 1985. do 1991.
Prisjećajući se pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja Njemačke, Gorbačov je rekao da je njega i druge svjetske lidera zatekla brzina kojom su se stvari odvijale u to vrijeme.
„Historija se dešavala strahovitom brzinom. U gradovima GDR-a, grupe ljudi su se okupljale na trgovima i izražavali svoje mišljenje. Postalo je jasno da se stvari kreću ka ujedinjenu puno brže nego što je bilo ko to mogao očekivati“ rekao je on.
Dan kada je Mađarska napravila rupu u Željeznoj zavjesi
Gorbačov je rekao da je on jedan od zaslužnih za činjenicu da je ujedinjenje Njemačke proteklo bez krvoprolića.
„U to vrijeme je 380.000 naših (sovjetskih) vojnika bilo je na teritoriji GDR-a. Naređeno im je da ostanu u svojim kasarnama. Nevjerovatno složen proces protekao je bez krvoprolića. Mislim da imam neke zasluge u tome“, zaključio je.