Evropska unija (EU) je upozorila da "ozbiljna situacija" u Venecueli mora biti okončana tranzicijom i novim izborima, uz upozorenje da je spremna da uvede nove ekonomske sankcije administraciji osporavanog predsjednika Nikolasa Madura da bi ubrzala promjene, prenosi Reuters.
"EU potvrđuje svoju spremnost da radi na daljim ciljanim mjerama", saopštio je evropski blok.
Unija je prethodno uvela mjere zabrane putovanja i zamrzavanja imovine za još sedam pripadnika sigurnosnih i obavještajnih službi Venecuele optuženih za mučenje.
Kako je došlo do krize u Venecueli?
Nikolas Maduro je preuzeo dužnost predsjednika 2013. godine, nakon smrti Uge Čaveza. On je u januaru položio zakletvu za drugi mandat nakon izbora održanih u maju 2018. godine, koji su bili narušeni bojkotom opozicije i široko rasprostranjenim tvrdnjama o namještanju glasova.
Kriza je eskalirala nezadovoljstvom građana, a opozicioni lider i predsjednik Nacionalne skupštine Huan Gvaido se 23. januara samoproglasio za prelaznog predsjednika Venecuele. Prvo su ga priznali SAD, potom i više latinoameričkih, te veći broj država Evropske unije.
Madura, pak, podržavaju Rusija, Bjelorusija, Bolivija, Iran, Kuba, Nikaragva, El Salvador, Sirija i Turska. Rusija i Kina su posljednjih godina značajno investirali u Venecuelu i posjeduju veliki dio duga te zemlje u različitim oblicima.
Venecuela je bila u ekonomskom slobodnom padu. Hiperinflacija, nestašice struje i osnovnih namirnica doveli su da milioni napuste ovu južnoameričku državu.
- Pročitajte i ovo:
- Kremlj: Maduro nije razgovarao s Putinom o novim zajmovima
- Venecuela: Američke sankcije su pretnja svetskom poretku
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako je Venecuela podijelila svijet?