U Bosni i Hercegovini već sada ima sredina gdje doslovno ne živi niti jedna mlada osoba, upozoravaju iz Instituta za razvoj mladih KULT, uz Međunarodni dan mladih, 12. avgust
Kao i prethodnih godina, mladi u BiH su Međunarodni dan mladih dočekali u atmosferi masovnog odlaska, nezaposlenosti i uskraćivanja ljudskih prava, kažu u KULT-u. Još jednu godinu dočekali su i bez zakona na državnom nivou, ali i bez obećanih strateških dokumenata.
Iz KULT-a napominju da godinama konkretna rješenja izostaju, dok se broj mladih koji napuštaju BiH svakodnevno povećava.
Pročitajte i ovo: Iz BiH ne odlaze samo 'mozgovi', već i 'ruke'"Došli smo do te faze da nemamo potrebe govoriti o nekoj projekciji od 20, ili 30 godina, jer već vidimo posljedice odlazaka mladih ljudi. Mi već sada imamo nedostatak radne snage, dakle moraćemo uvoditi radnu snagu. Bilježimo deficite u zanimanjima koja su nekako najbrže rastuća, već nam nedostaje ljekara, odlaze nam magistri, doktori, a da ne kažem da već sada imamo sredina gdje doslovno ne živi niti jedna mlada osoba. Dakle, ako je to BiH koju bosanskohercegovačke vlasti žele – onda su na dobrom putu", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Amela Sačić iz Instituta za razvoj mladih KULT.
Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj postoji Zakon o mladima, kao i Omladinska politika koja se donosi na svake četiri godine. Ipak, mladi imaju osjećaj da su i dalje zanemareni, te da je najveći problem nezaposlenost, koja prema zvaničnim podacima iznosi skoro 70 posto.
Mladi i sami moraju biti glasniji
Student medicine na Univerzitetu u Banjaluci i predsjednik Omladinskog savjeta Republike Srpske Nikola Stjepanović smatra da se mladi moraju više uključiti u rješavanje problema, kao i da moraju biti glasniji kada se bore za mjesto u društvu.
Pročitajte i ovo: Priče o odlasku: Idemo iz BiH u sigurniji sistem"Nedostatak zaposlenja je jedan od najvećih problema, a također mladi kao problem nerijetko navode i uslove i standarde života u našoj državi. Mislim da je sve rezultat neusklađenosti obrazovnog sistema i tržišta rada. Sa druge strane, u obrazovnim strukturama postoji manji procenat profesora koji su spremni za promjene i koji prate nove trendove. Nažalost, veliki je broj onih koji ne prate trendove, teško pristaju na promjene i ne mjenjaju programe i pristup studentima. Zato mi kao studenti treba da smo glasniji i da se još više uključimo u donošenje promjena koje će nama kao mladima obezbjediti bolji život. Ukoliko se stvari ne promjene, bojim se da će nas ovdje sve manje biti", navodi Stjepanović za RSE.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ne okreći se sine
Iako Zakon o mladima na državnom nivou nikada nije donesen, u Ministarstvu civilnih poslova BiH navode da su do danas podržali odlazak preko 1.000 mladih na programe ERASMUS i ERASMUS+, te izdvojili više od 250.000 eura za internacionalno obrazovanje bh. studenata.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sanela Šadić za RSE ocjenjuje da je najveći problem što mladi nakon odlaska na ovakve programe ne žele da se vrate u svoju matičnu zemlju, što predstavlja veliki problem, jer se na taj način mijenja demografska slika društva.
Pročitajte i ovo: 'Mladi odlaze tamo gdje im se nudi mogućnost'"Mi smo već sada država starih, a nešto što nas čeka je zaista zabrinjavajuće. Ja bih ovdje dala primjer Kine u kojoj od 85 posto starih osoba brine neko treće lice, znači ne njihovi najbliži. Mi ovdje sada već imamo trend otvaranja domova za stare koji mogu platiti djeca koja žive vani, jer su cijene za te usluge jako visoke. Hoću da kažem da i mijenjanje demografske slike utiče na otvaranje nekih novih socijalnih usluga, jer ko će brinuti o našim starima, ako mi svi odemo?", smatra profesorica Sanela Šadić.
Nekontrolisana demografska depopulacija
Da se demografska slika bh. društva mijenja, slaže se i sociolog Amer Osmić. Prema njegovom mišljenju, malo se ljudi rađa, mnogo umire, a još više odlazi. Rezultat toga je demografska depopulacija koja je u našem slučaju nekontrolisana.
"Prema podacima koje je objavio UN i koji su frapantni, BiH je u posljednjih devet godina izgubila deset posto svog stanovništva. Prema istom izvoru, do 2030. godine, a najkasnije 2050. BiH će ostati bez više od 20 posto svojih ljudi. To znači da su nužne, iznimno nužne pronatalitetne politike koje će motivirati mlade ljude u ovoj državi da ostanu i da vide da u ovoj državi mogu živjeti sa nekim približnim životnim standardom koji imaju njihovi vršnjaci u Zapadnoj Evropi. Da li smo kao društvo ovog upozorenja svjesni – nisam siguran, ali sam siguran da su ove prognoze prilično tačne", zaključuje u izjavi za RSE sociolog Osmić.
Prema jednom od posljednjih istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT, u BiH oko 70 posto mladih je nezaposleno, više od 40 posto misli da će njihov standard ostati isti ili se pogoršati u budućnosti, dok četiri od pet mladih osoba BiH žele zauvijek napustiti.