U ponedjeljak 10. juna trebali bi biti nastavljeni juče započeti pregovori kako bi se pokušalo postići da ArcelorMittal Prijedor odustane od najavljenog otkaza za 300 rudara u prijedorskim rudnicima željezne rude.
Otkazi su najavljeni prije nešto više od mjesec dana, kada su iz kompanije ArcelorMittal Europe saopštili da je zbog stalne neizvjesnosti oko dugoročne budućnosti proizvodnje željezne rude u Prijedoru ArcelorMittal Prijedor morao donijeti tešku odluku o smanjenju proizvodnje željezne rude sa 1,5 na 1,0 milion tona, kako bi zaštitio što veći broj zaposlenih u dužem vremenskom periodu.
Otpuštanje je najavljeno za početak septembra, a u sidnikatu ArcelorMittal-a nisu se pomirili sa tim te su inicirali pregovore Vlade RS i uprave Kompanije da se spriječi da radnici ostanu bez posla.
"Mi smo juče imali dug i iscrpljujući sastanak koji je trajao dva i po sata. Mi smo insistirali na pronalasku nekog rješenja koje će konačno biti prihvatljivo za sve strane, a da u tom sistemu ne budu najviše oštećeni radnici. Ono što je po nama taj sljedeći korak, jeste taj sastanak koji se najavljuje u Vladi RS u ponedjeljak gdje očekujem da će se stavovi približiti oko onoga u čemu postoje različita shvatanja ili pogledi, a samo sa jednim ciljem u cijelom procesu, da se nastavi siguran rad i obezbijedi rudarenje na ovim prostorima, da se nesuglasice koje postoje između Kompanije i Vlade riješe i da dođe do povlačenja odluke o otpuštanju 300 radnika", izjavio je za Radio Slobodna Evropa Saša Kukolj, predsjednik Sindikalne organizacije ArcelorMittal Prijedor.
"Opšte je poznato", nastavlja Kukolj, "da postoji problem koji se vuče niz godina, oko transfernih cijena".
"Tu treba napraviti određene korake, kao i u pogledu rudarenja, gdje očekujemo da se napravi aukcija sa zvaničnim rezultatom u kojem će dionice kupiti sigurno onaj ko želi da rudari, ko može da rudari", izjavio je Kukolj.
Pročitajte i ovo: RS ne odustaje od prodaje LjubijeKukolj ističe da u prijedorskim rudnicima trenutno zaposleno oko 800 radnika, te niko od njih ne zna ko će biti višak niti kada će ostati na ulici. Otpuštanje 300 radnika bi imalo velike posljedice ne samo za zaposlene u rudniku, poručuje Kukolj.
"Opšte je poznato koje sve rudnik ima potrebe. Iako je cifra od tih 300 radnika ta koja je izašla u javnost, ako uzmemo i višečlane porodice koje bi time bile oštećene, ali nisu tu samo u pitanju radnici ArcelorMittala već i kooperanti koji su naslonjeni na ovu našu firmu ovdje i znači sve njihove porodice vjerovatno bi to osjetile zato što bi njihove firme i prihod koji su dobijali od ArcelorMittal-a na osnovu onoga plana kako su do sada radili, bile drastično prepolovljene i smanjene i vjerovatno bi imale uticaja na cijeli taj lanac", navodi Kukolj.
Najava o otpuštanju radnika uslijedila je nakon već dva propala pokušaja Vlade RS da proda udio od 64,99 odsto akcija državnog kapitala u Rudniku Ljubija koji je suvlasnik u ArcelorMittal Prijedoru. Prvi pokušaj, da se državni kapital Ljubije proda neposrednom pogodbom Israeli Investment grupi propao je prije dvije godine, jer ni u vladajućoj većini u entiteskoj Narodnoj skupštini nije bilo saglasnosti da se umjesto Mittalu koji je nudio 32 miliona evra, Ljubija proda Evgeniju Zotovu koji je u ime izraelskog fonda ponudio 46 miliona evra. Tu prodaju su obilježili i protesti radnika Mittala u Banjaluci koji su se i tada bojali za radna mjesta ukoliko se kapital prepusti Zotovu.
Kapital Ljubije bio je ponuđen i na posebnoj aukciji na berzi prošle godine za 32 i po miliona evra, ali je aukcija propala, jer, prema zvaničnom saopštenju, ArcelorMittal nije ispunio uslove da učestvuje na aukciji.
Entitetski ministar energetike i rudarstva Petar Đokić i juče je nakon pregovora istakao da mu je žao što vladina odluka nije dobila podršku u Narodnoj skupštini.
Ne može se vraćati unazad, kaže ministar Đokić
"Možda smo tada imali, ali vidjeli ste i sami zašto rješenje nije primijenjeno u Skupštini i ono nije dobilo podršku. Mi bi sigurno danas imali drugu situaciju da je to prošlo tada, ali, evo, ljudi treba da razmisle svi zašto su tada bili toliko kruti, isključivi u svojim stavovima da se ta odluka ne provede i da danas imamo potpuno drugačiju situaciju. Ja sam uvjeren da bi ona danas imala i druge refleksije i da bi se svi navikli, prihvatili to partnerstvo jer sam vidio u njemu dugoročnu korist za ovaj region", konstatuje Đokić.
"Ali", nastavlja", ne vraćamo se po tom pitanju nazad, ne možemo nazad, ali trebamo nastaviti dalje".
"Nedavna aukcija koja je bila u namjeri da se te akcije transferišu, prodaju, nije uspjela, vidjećemo da li će se i kada moći raspisati nova", zaključuje Đokić.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da bi logično bilo da ArcelorMittal kupi kapital Ljubije, jer bi se time zaokružio proces kopanja i prerade željezne rude u Bosni i Hercegovini, s obzirom da se ruda iz Prijedora transportuje do Željezare u Zenici čiji je vlasnik isto ArcelorMittal. Pri tome, ističe Pavlović, smanjenje proizvodnje rude, uz otpuštanje radnika, imalo bi posljedice i po funkcionisanje željeznica koje tu rudu prevoze.
"Sasvim je moguće da je ovo pritisak koji Kompanija "ArcelorMittal" vrši na Vladu RS da se posao koji je od takvog strateškog značaja u smislu da, ako već hoćete da prodate u rudnicima željezne rude u Prijedoru, da se taj posao završi časno i pošteno i da se proizvodnja nastavi, a ne da se kupuje ruda iz inostranstva. Dakle, to je poruka koju ja vidim u ovom momentu i ja lično mislim da se ne vredi sada baviti onim što je bilo, već da se moramo baviti rešavanjem, a to verovatno znači novu prodaju akcija državnog kapitala koja nije bila uspešna, dogovoriti to sve sa Mittalom, ali dati mogućnost i da se pojave drugi oko same definisane cene i da se ti odnosi smire, stabilizuju, da se proizvodnja nastavi i da ljudi ne ostanu bez posla", poručuje Pavlović.
Kupac kapitala u Ljubiji automatski postaje i vlasnikom 49 procenata zajedničkog preduzeća sa Mittalom, koje je formirano još 2004. godine. U toku jučerašnjih pregovora, predstavnici ArcelorMittala poručili su kako su spremni da razgovaraju o svim otvorenim pitanjima, te da se nadaju kako će se doći do rješenja kako bi se izbjeglo otpuštanje radnika u septembru.