Kupovina glasova, zastrašivanje glasača, zloupotreba javnih resursa, produbljivanje međunacionalnih tenzija, više od 370 zabilježenih nepravilnosti na dan prošlogodišnjih opštih izbora samo su neki od elemenata zbog kojih je Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" u svom završnom izvještaju prošlogodišnje opšte izbore u Bosni i Hercegovini ocijenila djelomično neregularnim.
Ovome se dodaju i politička korupcija, promjene stranačkih dresova nakon izbora, te vlast koja u svom mandatu od datih obećanja u predizbornoj kampanji ispuni samo 3 posto - u mandatu od 2014-2018. na svim nivoima u BiH ispunjena su 32 od 966 obećanja političkih subjekata, prema podacima Istinomjer.ba. Stoga i ne čudi da građani gube ili su već izgubili povjerenje u izbore kao mehanizam promjene političke, a time i cjelokupne slike bosanskohercegovačkog društva, kažu u nevladinim organizacijama.
Izvršna direktorica Transparency International u BiH Ivana Korajlić smatra da stavove građana neće biti lako promijeniti, jer su vladajuće elite u BiH obesmislile i izborne i političke procese.
Pročitajte i ovo: Izborni glasovi kojih nema"Izborni pobjednici u BiH se znaju i mnogo prije izbornog dana i zbog toga ne možemo očekivati vraćanja povjerenja građana bez kompletne reforme izbornog zakonodavstva i skidanja političkog uticaja sa Centralne izborne komisije BiH", kaže Korajlić.
"Ko ima veći uticaj", naglašava Korajlić, "ko ima više sredstva i ko je kupio više glasova taj dobija izbore".
"Ovo sve ostalo je samo nekakva forma kojom održavamo privid demokratije. Tek onda kada se jasno uvedu izborna pravila i funkcionisanje Centralne izborne komisije BiH odvoji od političkog uticaja i kada postavimo osnove za sprječavanje i kažnjavanje ovakvih pritisaka i zloupotreba moći ćemo pričati o nekom izbornom procesu sa nešto više integriteta", objašnjava Korajlić.
Jedini način da dođe do promijene percepcije građana, kako na izborni tako i na društvene procese, je jedinstveno djelovanje političkih subjekata, nevladinog sektora i medija, smatra Nina Zubović, koordinatorka Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom".
"Osim zagovaranja mjera za poboljšanje sistema potrebno je da se bavimo i edukacijom građana. Oni kada biraju nekoga moraju da shvate ko ih predstavlja, zašto ih predstavlja, koja je njegova nadležnost itd. Situacija je takva kakva jeste. Dosadašnji izbori su pokazali brojne nedostatke i neregularnosti, ali mislim da svi moramo raditi da se to popravi", izjavila je Zubović.
"Pod lupom" je kreirala i 15 ključnih preporuka koje bi mogle poboljšati izborni proces u BiH, kaže Zubović.
"Prvo što treba da uradimo je provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda BiH, kako bi se otklonile sve diskriminatorske odredbe i svi građani mogli birati i biti birani na sve funkcije u BiH. Ono zašto se mi stalno zalažemo je uvođenje elektronskog skeniranja glasačkih listića i identifikacije birača/biračica. Potrebno je smanjiti unutarstranački izborni prag za opće izbore u BiH na 10 posto, što je sukladno i sa preporukama Venecijanske komisije. Omogućiti prigovor na izborni proces svima u svakoj fazi. Takođe je potrebno uvesti dodatni mehanizam osiguranja kako bi se spriječile zloupotrebe glasanja putem pošte što je bilo simptomatično na posljednjim izborima", ističe Zubović.
Kozmetičke promjene nisu dovoljne
Politolog iz Beograda Filip Balunović ne vjeruje da se bilo šta, kako u BiH tako i u regionu, može desiti nekim kozmetičkim promjenama.
"Ne vjerujem da postoji način u BiH, ni u ostalim zemljama u okruženju, da se promijene dese na izborima. To je zato što su političke elite ili ljudi koji ih čine prosto cementirale taj prostor. Koga god da stavite biće bolje na ovu ili onu stranu, ali suštinski na srednji ili duži rok takve kozmetičke promjene ne mogu promijeniti perspektivu društva", ocjenjuje Balunović.
Prema mišljenju Balunovića, inicijative za promjene u BiH bi trebale doći od samih građana, koji su pokazali da to žele protestima u entitetu Federaciji BiH 2013. i 2014, a kroz pokret "Pravda za Davida" u entitetu Republici Srpskoj prošle godine.
"U ovoj zemlji su se dešavale inicijative odozdo. Dešavalo se to da bes ljudi uspe da se artikuliše. Čini mi se da je potreban jedan novi akter koji bi taj bes uspeo da pretvori u novu političku snagu koja bi se mogla razračunati, ne sa Miloradom Dodikom, ili Bakirom Izetbegovićem, ili Draganom Čovićem nego sa čitavom političkom kastom koja je okupirala Bosnu i Hercegovinu kao što je okupirala i čitav region", mišljenja je Balunović.
Pošto je malo vjerovatno da će političke elite bilo šta uraditi na društvenim reformama ili kako bi izbori postali pošteni, onog momenta kada se građanski impulsi u oba bh. entiteta spoje moći će se govoriti o nadi da će se u ovoj zemlji i čitavome regionu stvari početi mijenjati, zaključio je Balunović.