Nadomak kuće obitelji Hodžić u Kaćunima, naselju pored mjesta Busovača u centralnoj Bosni, uskoro će biti izgrađena mini hidroelektrana. Demobilizirani borac Salko i njegova supruga Namira, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), kažu da je zaglušujuća buka s gradilišta dio njihove svakodnevice, a nisu pomogle ni prijave nadležnim inspekcijama.
"Od buke ne mogu razumjeti šta mi govorite i tako je do početka ramazana... Nekada manje, nekada više. Inspektor nije imao instrument za mjerenje, kaže treba to uraditi ovlaštena kuća. Međutim, ima aplikacija na mobilnom telefonu i buka je mjerena i do 150 dB, dopušteno je 60 dB", kaže Salko.
Salkina supruga, Namira, ističe da teško podnosi svakodnevnu buku, neovisno provodi li vrijeme u dvorištu ili u kući.
"U većini slučajeva odlazimo kod komšinice ili negdje nešto da radimo. Teško podnosimo... U kući je isto nivo buke, s tim da imamo još vibraciju zidova", priča Namira.
Svakodnevna buka je nesnosna (Na fotografiji Salko i Namira u razgovoru sa novinarkom RSE)
Više od nesnosne buke, Salkinu porodicu plaši spoznaja da će strojarnica buduće mini hidroelektrane biti udaljena tek desetak metara od njihove kuće, koja je, kažu, već oštećena prilikom radova na miniranju stijena.
"Ova će buka da prođe, a šta ćemo mi s objektom koji se ovdje postavlja, a meni je od porodične kuće udaljen 13 metara. Ovo je ugrožavanje životnog prostora", naglašava Namira.
Prema podacima Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, u BiH postoji više od 80 hidroelektrana, a planirana je izgradnja dodatnih 300.
Pročitajte i ovo: Male hidroelektrane, veliki gubitak za okoliš?Na rijeci Kozici već postoje dvije hidroelektrane, a treću, u blizini Salkine kuće, gradi firma SHPP d.o.o. Sarajeva, čiji je osnivač Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH. U izboru lokacije za hidroelektranu, kao i u dosadašnjim radovima, Jerlagić ne vidi ništa sporno.
"Naša želja je bila da iskoristimo i preostali dio vodotoka rijeke Kozice i aplicirali smo na javni poziv za dodjelu koncesije u februaru 2015. godine. U našim urbanističko-tehničkim uslovima propisani su svi nivoi koje treba investitor da ispuni i mi ćemo to zaista tako i napraviti. Tako da nijedan susjed neće imati problema sa mini hidroelektranom Kaćuni, jer pored čovjeka, o kojem razgovaramo, ima i drugi susjed koji je jednako udaljen od strojarnice, i od kojeg smo za nju čak i kupili zemlju, i koji nikada ništa nije negativno rekao o izgradnji ove hidroelektrane ", kaže Jerlagić za RSE.
Amer Jerlagić, kaže, u gradnji ne vidi ništa sporno
Nakon bezuspješnog apela za pomoć, upućenog brojnim institucijama, od Općine Busovača, pa do vlasti Srednjobosanskog kantona, koje su investitoru dala potrebne dozvole za mini hidroelektranu, obitelj Hodžić nastavlja borbu pravnim putem. Odvjetnik obitelji Hodžić, Bruno Božić, kaže da se čeka odluka Vrhovnog suda Federacije BiH, kao i da je u pripremi parnična tužba kojom će pokušati osporiti ugovor o koncesiji za hidroelektranu Kaćuni.
"Vidjet ćemo šta će reći Vrhovni sud FBiH po tom našem izvanrednom pravnom lijeku. Mi smo podnijeli zahtjev za izvanredno preispitivanje presude Kantonalnog suda u Novom Travniku, kojima su odbijene naše tužbe na građevinsku i okolišnu dozvolu. Znači ni Sud, ni nadležno kantonalno Ministarstvo, nisu uvažili naše argumente vezano za opravdanost izdavanja građevinske, a prije toga okolinske dozvole. To se gledalo strogo formalno, odnosno da su ispunjeni uvjeti i da postoje svi papiri i ugovor o koncesiji, međutim, bilo je dovoljno da netko izađe na teren i da se uvjeri da nije sve kako treba i onako kako je u projektu predstavljeno", ističe za RSE Božić.
Iako ne odustaje od borbe, Salko Hodžić svjestan je da je sistem teško pobijediti
Nevladine organizacije za zaštitu životne sredine sve glasnije upozoravaju da zarad profita, investitori bespovratno uništavaju rijeke, ali i zdravu životnu sredinu građana. Predstavnica Centra za životnu sredinu iz Banjaluke Jelena Ivanić tvrdi da nema potrebe za novima hidroelektranama, te upozorava da one donose korist, isključivo, pojedincima.
"Nakon izgrađene mini hidroelektrane i dobijanja svih dozvola za puštanje u rad, investitor potpisuje ugovor o garantovanoj otkupnoj cijeni električne energije. Dakle, država se obavezuje da otkupljuje električnu energiju iz njegove hidroelektrane i to po garantovanoj cijeni, koja je stabilna, odnosno nezavisna od tržišne cijene. Ugovor se potpisuje na 12 ili 15 godina, ovisno radi li se o Republici Srpskoj ili Federaciji BiH, a, osim toga, investitor ima beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za el. energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije", kaže za RSE Ivanić.
Ona naglašava i da je "dosta primjera u kojima se na sumnjiv način dodjeljuju dozvole, ne poštuju procedure i ne obavještavaju građani, dok su i studije utjecaja na životnu sredinu jako loše".
Pročitajte i ovo: Mini hidroelektrane, pogrebna preduzeća za reke u Srbiji i BiHIako ne odustaje od borbe protiv mini hidroelektrane u blizini svoje kuće, Salko Hodžić svjestan je da je sistem teško pobijediti. On kaže da, nipošto, ne može pristati na život uz hidroelektranu, a u konačnici je spreman napustiti i vlastiti dom.
"Ne znam ni kako sam dosad izdržao sve ovo, jer to je, bukvalno, borba Davida protiv Golijata. Ukoliko ne dobijem ovaj proces na Vrhovnom sudu FBiH zavarit ću kapiju i otići. Već sam uputio dvoje djece u Njemačku, pa ćemo i mi najvjerovatnije tražiti azil, a ovo ćemo ostaviti ovdje i, eto, neka im bude prosto sve. Drugog izlaza nemam", poručuje Salko.