Netrpeljivost i mržnja prema nekim manjinskim zajednicama i dalje su prisutne u Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj i Austriji, a zakonodavna rješenja i policijska i pravosudna praksa razlikuju se od države do države, upozorile su nevladine udruge. Kako pomoći da institucije prepoznaju zločin iz mržnje i kako podijeliti dobre prakse, bila je tema projekta nevladinih udruga u te četiri države.
Pročitajte i ovo: Antisemitizam i napadi prijete Jevrejima u Evropi i SADIako su slučajevi zločina iz mržnje prisutni u sve četiri zemlje projekta, zakoni i praksa se u svakoj od njih razlikuju, a pogotovo se razlikuje sustav pomoći i pristupa pravnoj pomoći žrtvama zločina iz mržnje, kazao je programski direktor zagrebačke Kuće ljudskih prava Ivan Novosel na konferenciji nevladinih udruga iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Italije. U Hrvatskoj izmjene Kaznenog zakona dodatno su učvrstile definiciju zločina iz mržnje, ali postoje problemi u primjeni, kazao je.
"Policija često ne prepoznaje motiv mržnje kao onaj kojeg treba dodatno istražiti, a nakon toga problem je u kvalificiranju takvih djela vrlo često kao prekršaja, umjesto kao kaznenih djela", dodao je.
Kuća ljudskih prava već je započela programe edukacije policijskih službenika u više hrvatskih gradova o prepoznavanju i postupanju u slučajevima zločina iz mržnje. Žrtve zločina iz mržnje u Hrvatskoj najčešće su pripadnici LGBTQ zajednice i srpske i romske manjine, pokazuju podaci. Kolika je učestalost?
Pročitajte i ovo: Upozorenja Hrvatskoj na eskalaciju govora mržnje prema manjinama"Država je u prošloj godini kroz radnu grupu za praćenje zločina iz mržnje prijavila sveukupno petnaestak slučajeva. Podaci koje mi šaljemo OESS-u za njihov Hate Crime Monitoring Report su nešto veći, ali mi prijavljujemo i incidente", kaže Novosel.
Po ocjeni voditeljice programa "Ljudska prava i pravosuđe" u Kući ljudskih prava Tee Dabić, sustav podrške žrtvama zločina iz mržnje je zadovoljavajući, što institucionalno, što izvaninstitucionalno, ali zamjerka je što ne postoji nijedno specijalizirano tijelo koje pomaže isključivo žrtvama zločina iz mržnje.
Konferencija nevladinih udruga iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Italije, Zagreb, 28. svibanj 2019.
Izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima Miren Špek ističe institute "osobe od povjerenja" i "individualne procjene" kao mehanizme iz Zakona o kaznenom postupku koji bi se mogli jednostavno i dobro primijeniti kod žrtava zločina iz mržnje. Što je "individualna procjena"?
"Policija, Državno odvjetništvo i sud bi prije nego što krenu sa postupkom trebali obaviti jedan ugodan razgovor sa žrtvom zločina iz mržnje i ustanoviti njene specifične potrebe u kaznenom postupku. Tako bi mogli točno vidjeti i 'skrojiti' njena prava i potrebe tijekom postupka. Institut 'osobe od povjerenja' znači da žrtva zločina iz mržnje od početka postupka, dakle od trenutka kada policiji daje izjavu pa do završetka kaznenog postupka ima uz sebe punoljetnu osobu koja će uz nju biti kroz sve faze postupka", kaže Špek.
Pročitajte i ovo: Raste broj antisemitskih incidenata u NjemačkojU Austriji postoji pravna osnova za sankcioniranje zločina iz mržnje, ali policija i sudovi te zakone ne primjenuju, niti se primjenjuju bilo kakve mjere pomoći i zaštite za žrtve zločina iz mržnje, kazala je Anna Schreilechner iz nevladine udruge ZARA, koja se bavi pomoći žrtvama i svjedocima zločina iz mržnje i mržnje na društvenim mrežama. Židovi i muslimani u Austriji dnevno dojavljuju da su žrtve zločina iz mržnje, dapače – u noći s nedjelje na ponedjeljak iznova su uništene fotografije osoba koje su preživjele Holokaust izložene na poznatoj bečkoj Ringstrasse.
"Zato iznova pozivamo austrijske vlasti da prepoznaju zločine iz mržnje", kazala je ona.
Pročitajte i ovo: Hafez: Islamofobija je antimuslimanski rasizamMeđunarodni koordinator projekta Udo Enwerwurzoriz firentinske udruge COSPE kao probleme prisutne u sve četiri zemlje pokrivene projektom naveo je nedovoljnu informiranost žrtava govora zločina iz mržnje o vlastitim pravima, potrebu da se pomogne institucijama u prepoznavanju i postupanju u novim oblicima kaznenih djela poput zločina iz mržnje, kao i olakšavanje žrtvama zločina iz mržnje da pristupe policiji i prijave djelo.