Vlada Crne Gore uplatila je 17.000 eura pomoći rodbini otetih i stradalih crnogorskih građana iz voza kod mjesta Štrpci, 1993. godine.
Prije 26 godina voz broj 671 na liniji Beograd – Bar, zaustavljen u Štrpcima. Iz njega je oteto i potom ubijeno 20 putnika, uglavnom bošnjačke nacionalnosti.
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković sastao se početkom marta sa porodicama žrtava i tom prilikom kazao da stradanje nedužnih građana u Štrpcima 1993. godine obavezuje Vladu da u dijelu svojih nadležnosti radi na svim otvorenim pitanjima, a paralelno sa tim, i na stvaranju uslova za institucionalnu pomoć porodicama žrtava..
"Službenici Vladine Kancelarije za komunikaciju sa građanima obišli su sve porodice stradalih i u razgovoru sa njima sagledali situaciju i mogućnosti za interventnu pomoć. Nakon posjeta i razgovora sa porodicama, za njih je opredijeljena novčana pomoć u iznosu od 17.000 eura, a nastavlja se i sa drugim vidovima podrške", saopšteno je iz Vlade.
Takođe, Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Protokola između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o saradnji u traženju nestalih lica, zadužujući druge institucije i organe da preduzmu aktivnosti koje bi omogućile članovima porodica žrtava da prate sudske procese koji se vode pred nadležnim organima Srbije i BiH.
"Pribavljaju se i informacije o realizaciji Odluke Skupštine Republike Crne Gore od 19.10.1993. godine, u vezi sa formiranjem Istraživačko-dokumentacionog centra", navedeno je u saopštenju.
Predstavnik porodica stradalih Demir Ličina zahvalan je na ukazanoj pomoći.
“Ovaj potez je zaista pohvalan, poslije ovoliko vremena napokon nas je neko pozvao na razgovor i saslušao šta su problemi porodica žrtava. Nadam se da će premijer Duško Marković u doglednom vremenu pokušati da riješi našu situaciju”, kazao je Ličina za Antenu M.
Jednokratna pomoć, kako kaže Ličina, ne rješava situaciju porodica stradalih.
“Iz razgovora sa premijerom imamo obećanje da će se pomoć nastaviti u kontinuitetu i da će država na razne načine pomoći, naročito kroz zaposlenje članova porodice. Jednokratna pomoć nam znači, ali činjenica je da to treba da bude u kontinuitetu”, smatra Ličina.
Zalažu se, kako je kazao Ličina, da članovi porodice dobiju status žrtava rata da bi kroz mjesečna primanja mogli solidno da žive.
“Ima svakakvih porodica, u nekim porodicama ne radi niko a a porodicama gdje neko radi, to nije dovoljno za normalne uslove za život i normalno funkcionisanje”, zaključuje Ličina.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve zločina u Štrpicima. Telo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, oko 70 kilometara severno od mesta otmice, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru godinu dana kasnije (2010.), dok se za ostalim žrtvama i dalje traga.
Milan Lukić pravosnažno je osuđen za ratne zločine u Višegradu u BiH na doživotnu zatvorsku kaznu pred Tribunalom za ratne zločine u Hagu, 2012. godine.
Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Nebojša Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.
Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.
Za zločin u Štrpcima pred Sudom BiH u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.
Nakon tri godine čekanja u oktobru prošle godine Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je optužnicu protiv petorice pripadnika Višegradske brigade VRS (Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić) za zločin koji je počinjen u Štrpcima.