Tri najveće hrvatske sindikalne središnjice u Hrvatskoj dovršavaju pripreme za prikupljanje potpisa za referendum protiv podizanja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. I ovogodišnja proslava Praznika rada biti će posvećena prikupljanju potpisa, a sindikati najavljuju da će ih prikupiti i dvostruko više od zakonom propisanih 370.000 do 380.000.
Pročitajte i ovo: Povlačenje mirovinske reforme ili – prosvjediVlada nije poslušala njihove argumente i prijedloge, i tri najveće sindikalne središnjice - Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata kreću u prikupljanje potpisa i raspisivanje referenduma kojim se traži izmjena postojećeg Mirovinskog zakona, koji je, po njihovoj ocjeni, neprovediv u hrvatskim uvjetima i izuzetno nepovoljan za hrvatske radnike.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pobrojao je glavne zahtjeve budućeg referenduma:
"U prvome redu to je spuštanje dobi sa 67 na 65 godina starosti za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Sa druge strane to je smanjenje penalizacije za 5 godina staža koji nedostaje sa 18 posto na 12 posto."
Po postojećem zakonu se radnika koji odlazi u prijevremenu mirovinu "kažnjava" sa 0,3 posto iznosa mirovine manje za svaki mjesec koji mu nedostaje, a traži se da se ta penalizacija smanji na 0,2 posto. Koji su tu argumenti?
"Smatramo da je i ovo previsoko, jer u većini ljudi ne idu u prijevremenu mirovinu svojom voljom, nego zato što ih se poslodavci rješavaju. Svega jedan posto odlazi vlastitom voljom, njih 20 posto odlaze zato što su bolesni i više ne mogu raditi, a svih onih preostalih 79 posto - njih se poslodavac rješava, zato što su mu prestari. Dakle, najprije se poslodavac rješava radnika, a nakon toga se tog radnika sačeka i država ga kažnjava trajnim smanjenjem mirovine", kaže Krešimir Sever.
Krešimir Sever i Mladen Novosel
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel je demantirao vladine propagandne poruke uz ovu mirovinsku reformu, da se neće morati ići u mirovinu sa 67 godina, već da će se moći ići sa 60, odnosno 61 godinu starosti i 41 godinom staža. Naime, to se uz aktualnu situaciju na tržištu rada jednostavno ne može ostvariti, kazao je.
"Na tržištu rada se sada u 90 posto slučajeva radnici zapošljavaju na određeno vrijeme preko svih oblika prekarnog i agencijskog rada i slično. Kada biste danas pitali radnika koji je star 30 godina - koliko ima radnog staža, on sigurno nema 10 ili 11 godina, već godinu ili dvije. To znači da u budućnosti neće biti nijednog radnika koji će imati 60 godina života - ili 61 godinu nakon 2027. godine - i 41 godinu staža. Više nema takvog kontinuiteta radnog odnosa kao što je bilo šezdesetih, sedamdesetih ili osamdesetih godina prošlog stoljeća", kazao je Novosel.
Pročitajte i ovo: Dvije države za jednu mirovinuSindikati će prikupljati potpise za referendum od 27. travnja do 11. svibnja na 300 stalnih lokacija po Hrvatskoj, ali i na pokretnim štandovima koji će po dan ili dva biti pred pojedinom tvornicom, sve dok svoj potpis ne daju oni koji to žele, na sajmištima, nedjeljom pred crkvama i slično. I ovogodišnje obilježavanje Praznika rada bit će u znaku prikupljanja potpisa za referendum, najavili su. Vjeruju da će prikupiti i dvostruko više od potrebnih 370.000 -380.000 potpisa, a očekuju da se referendum održi u jesen.
Sindikati su do sada u dva navrata prikupljali potpise za referendum - jednom protiv najavljenog outsourcinga u javnom sektoru, a drugi puta protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju. Hrvatske vlasti su oba puta odustajale od najavljenih planova.
Sindikati redovito za svoje referendumske inicijative prikupe više potpisa nego što je potrebno, pa su - u vrijeme kada birački popisi još nisu bili pročišćeni pa je za prikupljanje potrebnih 10 posto svih upisanih birača trebalo preko 450.000 potpisa - protiv davanja autocesta u koncesiju prikupili preko 487.000 potpisa, a protiv outsourcinga 624.000 potpisa.
Klerikalne udruge su za svoj jedini uspjeli referendum - za izmjenu ustavne definicije braka - uspjeli prikupiti 749.000 potpisa, međutim u dva novija pokušaja - iako je broj potrebnih potpisa smanjen na 370.000 - nisu uspjeli prikupiti potreban broj potpisa, jer im je velik broj potpisa iz raznih razloga bio poništen.