Gotovo šezdeset posto od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj su žene, pogotovo starije dobi, slabije obrazovane i izvan većih gradova. Hrvatske vlasti novcem iz europskih fondova rade na njihovom zapošljavanju, međutim ženske aktivistice, sindikati i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kažu kako je neravnopravnost i diskriminacija žena na tržištu rada itekako prisutna.

Od pet nezaposlenih u Hrvatskoj – tri su žene, upozorio je na konferenciji o rodnoj ravnopravnosti ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić:

„Pedeset i osam posto nezaposlenih u Hrvatskoj su žene. Posebice su to žene nižih kvalifikacija, starije dobi i u ruralnim područjima Hrvatske.“

Sredstvima Europske unije zaposleno je do sada 5.000 žena tog profila u projektu skrbi za starije obitelji i samce u ruralnim područjima i na otocima, a planira ih se tako zaposliti još tisuću.

Pavić ipak misli da je utješno što je razlika u plaći muškaraca i žena manja u Hrvatskoj - između osam i deset posto - nego što je to u Europskoj uniji, gdje je 16 do 17 posto. Točno, Hrvatska jest dvadeseta od 131 zemlje po istraživanju Svjetske banke po jednakosti žena i muškaraca, ali godišnji prihod muškarca je 10.400 kuna bruto (oko 1.400 eura) veći nego godišnji prihod žene. Postoji trend izjednačavanja, ali kako kaže predsjednica Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Božica Žilić:

„Da bi se smanjila razlika u plaći između muškaraca i žena i dostigla ekonomska jednakost, treba nam još 170 godina.“

Pročitajte i ovo: Na dnevnom redu EP prava žena na Zapadnom Balkanu

Ana Vračar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) u izjavi za Radio Slobodna Europa kaže da je brojka o 58 posto žena među nezaposlenima porazna, ali da je situacija na terenu još gora:

„Jer, taj postotak uopće ne pokazuje u kojim uvjetima rade one žene koje su uopće zaposlene, a za koje znamo da su definitivno neadekvatni - od sektora trgovine do svih drugih uslužnih sektora. Zatim, žene u pravilu dobivaju radna mjesta koja su manje plaćena i koja su na neki način manje zaštićena. Ako govorimo o zaštiti rodilja i trudnica, tu sigurnost definitivno pada. Ne možemo više govoriti da žene mogu računati na planiranje obitelji, jer nisu sigurne da će im ugovori o radu biti obnovljeni kada poslodavcu kažu da su trudne.“

Brojka o 58 posto žena među nezaposlenima porazna, ali da je situacija na terenu još gora: Ana Vračar

A diskriminacija kreće već od samog prijavljivanja na posao, jer ih već kod prvog razgovora za posao poslodavci sugestivno pitaju – planiraju li imati djecu, kaže naša sugovornica.

Božica Žilić iz Ženske sekcije Samostalnih sindikata podsjeća da je 90 posto novosklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme, u čemu je Hrvatska prva u Europskoj uniji:

„U pravilu su ugovori koji se nude na tri ili šest mjeseci, njihov postotak je najveći. Pa kada govorimo o radu na određeno vrijeme kao najvećem problemu koji se najviše reflektira na žene, onda možemo reći da je to jedna velika neizvjesnost i život - na određeno vrijeme.“

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je ona kojoj se žrtve diskriminacije prvoj javljaju.

„Gotovo dvije trećine svih pritužbi odnosi se na neravnopravni, diskriminirajući položaj, najviše iz područja rada i zapošljavanja i socijalne sigurnosti“, kaže.

Najčešće su pritužbe na diskriminaciju žena temeljem dobi i majčinstva, kao i na diskriminaciju u napredovanju i u nejednakim plaćama, dodala je.

Švedski trgovački lanac Ikea je u suradnji s agencijom Ipsos proveo krajem prošle godine anketu o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu u Hrvatskoj, gdje je svaka peta ispitanica kazala da je osjetila diskriminaciju na poslu. Preko 60 posto muškaraca svjesno je da imaju povlašteniji status na radnom mjestu u odnosu na žene, a toga je svjesno i gotovo 90 posto žena. Ispitanici ocjenjuju da su 2 najprisutnija segmenta diskriminacije povezana sa roditeljstvom - za njih preko 70 posto to je gubitak posla, odnosno neproduljivanje ugovora nakon povratka s porodiljnog, a 65 posto problem vidi u nerazumijevanju poslodavca za bolovanje zbog bolesti djeteta.