Teško je povjerovati da čovjek koji je potkradao pacijente još uvijek radi i prima platu u javnoj zdravstvenoj ustanovi, kao što je teško zamislivo da neko kog novinari snime kako prodaje lažne diplome i dalje nesmetano iz budžeta prima novac. Sve je to moguće u Bosni i Hercegovini, a analitičari kažu kako nije riječ o jedinstvenim primjerima, te da je problem što ne postoji sistem u kojem će prekršaji bilo koje vrste biti sankcionisani na pravi način. Najveća je odgovornost prema njihovom mišljenju na tužilaštvima.
Dva slučaja, koja su bosanskohercgovečki mediji objavili u posljednje vrijeme jasno pokazuju kako sistem u Bosni i Hercegovini ne funkcioniše. Prvi se odnosi na izjavu direktora sarajevske Hitne pomoći koji je kazao da u toj ustanovi četiri godine radi čovjek kome je presuđeno zbog potkradanja pacijenata, ali je zbog proceduralne greške prilikom uručivanja otkaza vraćen na posao.
Direktor Javne ustanove Hitna medicinska pomoć Sarajevo Adem Zalihić pred zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo kazao je kako je riječ o RTG medicinskom tehničaru u ustanovi u kojoj taj aparat ne postoji već godinama.
“Četiri godine, zadnje, radi u Hitnoj pomoći sljedeće: dođe, čita knjige i uredno naplaćuje najveću platu od hitnih medicinskih tehničara u Hitnoj pomoći”, rekao je Zalihić.
Pored odštete koju je taj medicinski tehničar dobio nakon sudskog procesa, primao je platu sve četiri godine tokom kojih nije radio ništa, a građane Kantona Sarajevo ukupno je koštao oko 150 hiljada eura. Tek nedavno je direktor uspio da ga prebaci na drugo radno mjesto, na kojem bi morao da zaradi platu koju već godinama za nerad prima.
Pročitajte i ovo: Marjanović: Kupovina diplome nije snalažljivost, već kriminalPrimjer drugi - poznatiji javnosti kao prodaja diploma. Senad Pehlivan, preko kojeg su novinari magazina Žurnal za 17 dana kupili diplome srednje medicinske škole i dalje je uposlenik Javne Ustanove Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Drin u Fojnici i platu prima iz federalnog budžeta.
Direktor ovog Zavoda Adis Ramić kazao je novinarima Žurnala da mu ne može dati otkaz na osnovu “kuloarskih priča”, a prodaja diploma je prema Ramiću njegova aktivnost van radnog vremena.
“Obzirom da sam ja vršilac dužnosti ovdje i da on dolazi na radno mjesto, da obavlja svoje poslove u toku radnog vremena, ja nisam imao na osnovu čega da poduzimam bilo koje druge radnje za njegove aktivnosti van radnog vremena”, objasnio je Ramić.
Riječ je o primjerima koji samo pokazuju da se takve stvari u BiH dešavaju već godinama i ti primjeri nisu jedinstveni, kaže Darko Brkan iz organizcije “Zašto ne?”. Problem je kako navodi što institucije svoj posao ne rade kako treba, počevši od pravosuđa. Teško je reći ko je prvi zakazao jer cijeli sistem ne funkcioniše navodi Brkan.
“Mi generalno moramo riješiti sistem od zakonodavstva, preko izvršne vlasti, do pravosuđa i svega ostalog. Ovdje generalno sistem pokazuje jednu sistematsku boljku u kojoj niko ne reaguje na ovakve stvari, jer su one sasvim normalne, jer bi zapravo reakcija na njih ili bilo kakva akcija koja bi bila suprotna od onoga što se dešava bila van sistema i vjerovatno bi vrlo brzo bila ugušena”, navodi Brkan.
Profesor Srđan Vukadinović smatra da odgovornost prije svega leži na Tužilaštvima i to na svim nivioma vlasti u Bosni i Hercegovini.
“Tužilaštvo prvo nema nikakve odgovornosti i po svoj prilici nema dovoljno ni stručnosti. Pa onda njihovo nasilno ponašanje u smislu optužbi iz nekih političkih razloga dovodi do toga da optužnice nisu valjane i da jednostavno iako su potvrđene u prvostepenim postupcima u konačnici se gube ti slučajevi. I tu se nanosi ogromna šteta državi”, objašnjava on.
Tužilaštvo prvo nema nikakve odgovornosti i po svoj prilici nema dovoljno ni stručnosti: Prof. Srđan Vukadinović
Vukadinović vjeruje da ključ rješenja problema stoji u formiranju sistema odgovornosti prije svega tužilaca u BiH.
“Dok se to ne uradi i dok tužioci, a zakonske osnove postoje, ne budu podvrgnuti određenim zakonskim normama i sankcijama zato što su nanijeli štetu, onda će jednostavno uvijek biti tako, da i oni koji jesu stvarno krivi i koji su napravili određene disciplinske prekršaje i prekršaje radne norme i radne etike i profesionalne etike i ponašanja u firmama u kojima rade, da će jednostavno biti vraćeni na posao”, zaključuje profesor Vukadinović.