Odbor za ravnopravnost spolova Europskog parlamenta usvojio je rezoluciju hrvatske socijaldemokratske zastupnice Biljane Borzan o pravima žena na zapadnom Balkanu kojom se poziva na bolju zaštitu ženu od nasilja i veću uključenost u političke odluke. Europski parlament će o njoj glasati u ožujku.

Pročitajte i ovo: Koliko mladi regije znaju o rodnoj ravnopravnosti

Nakon najave da u ovom mandatu Europske komisije i Europskog parlamenta neće biti proširenja Europske unije, pao je interes za zemlje iz regije na europskom putu, i nakon pet godina Rezolucija o pravima žena na Zapadnom Balkanu prvi je dokument Europskog parlamenta koji se time bavi, kaže za Radio Slobodna Europa glavna autorica rezolucije i izvjestiteljica Europskog parlamenta za prava žena na Zapadnom Balkanu, hrvatska socijaldemokratska zastupnica Biljana Borzan.

„Međutim, sada su se te zemlje ipak ponešto pomakle – evo, Makedonija je riješila ključni problem imena, Crna Gora je već prilično poodmakla u pripremi za ulazak u EU, Srbija se priprema, i sada je to već sve skupa malo ozbiljnije i došlo je vrijeme da se govori i o ovoj temi“, kaže Borzan.

Zemlje obuhvaćene rezolucijom u pregovorima su ili na putu za ulazak u EU te bi trebale donijeti zakone vezane uz ljudska prava i rodnu ravnopravnost kako bi se prilagodile Europskoj uniji. Rodna ravnopravnost i ženska prava visoko su na listi prioriteta EU, podsjeća Biljana Borzan, a većina problema na koje rezolucija upozorava proizlaze iz tradicionalnog poimanja uloge muškaraca i žena kod muškaraca, ali i kod žena i razumijevanja da je nasilje nad ženama „normalna stvar“.

Treba raditi mnogo, i treba raditi kvalitetno: Biljana Borzan

„Problem obrazovanja je prepoznat kao velik problem, jer kroz obrazovni sustav može se mijenjati stvari, dakle učiti djecu od malena da je nasilje neprihvatljivo. Također, problem je pravosuđa i policije koji s jedne strane ne pružaju dovoljnu podršku žrtvama, a sa druge strane žrtve se same boje prijaviti nasilje, jer osjećaju da nemaju podršku sustava. Također, osjetno je smanjeno financiranje civilnog sektora, nema sigurnih kuća, dakle mnošto je problema, a ovo su možda najuočljiviji“, kaže Borzan.

Pročitajte i ovo: 'Neću više da trpim nasilje'

U situaciji kada novaca baš i nema previše, gdje rezolucija predlaže da se prvo djeluje.

„Rekla bih da je ovo što sam nabrojala – obrazovanje, policija i pravosuđe – nešto što ne košta puno, nego samo traži dobru volju, i da je to ključno u tim zemljama. Na to smo se osvrnuli i dali određene preporuke“, kaže Borzan.

Pristupno razdoblje vrijeme je kada treba najviše mijenjati i u normativnom okviru i na terenu, jer – podsjeća Biljana Borzan- nazadovanje po ulasku u Europsku uniju je čest slučaj, a Europska unija više nema mogućnost sankcija i nemoćna je:

„Ja sam na sastancima sa predstavnicima svih zemalja regije nastojala poslati jednu snažnu poruku – iz iskustva koje imamo mi u Hrvatskoj, a koje se primjećuje u puno gorem obliku i u Mađarskoj i Poljskoj, da su države na ulasku u Europsku uniju morale postići visoke kriterije, a kada smo ušli, onda je ispalo – sada smo tu, i više ne moramo nastojati biti bolji.“

Zato je njen savjet – treba raditi mnogo, i treba raditi kvalitetno:

„Rekla sam im svima – nastojte sada isforsirati da imate dobre zakone, i osmislite ih tako da će oni biti, da tako kažem, 'neprobojni za metke', odnosno da – kada uđete u EU – da ne bude situacija da netko nađe neke 'sive zone' i učini te zemlje manje naprednima nego onda kada su ulazile u EU.“

Rezolucija se odnosi na države zapadnog Balkana, dakle na Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju. Izrađena je u suradnji s brojnim nevladinim udrugama koje se bave zaštitom prava žena – Autonomnim ženskim centrom Astrom iz Beograda, centrom za ženska prava iz Podgorice, Nacionalnom mrežom žena protiv nasilja i Reactorom iz Skopja, Peščanikom iz Kruševca, centrom AWEN/Vatra iz Vlore u Albaniji, Centrom za ženska prava iz Zenice, banjalučkim Helsinškim parlamentom građana, sarajevskim NGO-om Prava za sve, Udruženim ženama iz Banja Luke, Kosovskim centrom za rodne studije i Ženskom mrežom Kosova iz Prištine i Mitrovičkom ženskom grupa za ljudska prava iz Mitrovice na Kosovu.

Europski parlament će o rezoluciji glasati u ožujku.