Ustavni sud Hrvatske ocijenio je da Vlada nije prekršila Ustav i zakone kada je tražila prebrojavanje potpisa koje su za referendume prikupile dvije referendumske inicijative – ona koja traži istupanje Hrvatske iz Istanbulske konvencije o zaštiti žena od nasilja i ona koja traži izmjene izbornog zakona tako da se među ostalim smanji broj manjinskih zastupnika i ograniči njihova prava. Prebrojavanje je ustanovilo da nijedna inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa.
Pročitajte i ovo: Klerikalci traže referendum oko manjinskih zastupnika u HrvatskojOčekivan, ali ipak snažan udar klerikalcima – tako bi se moglo ocijeniti odluku Ustavnog suda da je Vlada dobro postupala kada je izbrojala i provjerila potpise prikupljene za dva klerikalno intonirana referenduma. Tada je ustanovljeno da su u oba slučaja deseci tisuća potpisa – nevažeći, pa da nijedna referendumska inicijativa nije prikupila potrebnih 10 posto potpisa svih upisanih birača.
„Oni prigovaraju da im nije bilo omogućeno da imaju svoje promatrače kod provjere i prebrojavanja potpisa. U zakonu to nije propisano, pa je to Vlada mogla i nije morala omogućiti. Vlada im je omogućila uvid u potpise koji su proglašeni neispravnima, a oni su to odbili postavljajući pritom svoje uvjete. Nema postavljanja uvjeta – oni su to bili dužni prihvatiti i sudjelovati u tom postupku. A ono što je ključno je da je Vlada dala obrazloženje za svaki potpis koji je proglašen neispravnim. Ustavni sud naravno nije brojio potpise, jer to nije njegov posao. Mi smo kontrolirali provođenje demokratske procedure i zaključili da je sve bilo u skladu sa Ustavom i zakonom“, kaže predsjednik Ustavnog suda Hrvatske Miroslav Šeparović.
Pročitajte i ovo: Referenduma protiv ljudskih prava neće bitiInicijativa „Istina o Istanbulskoj“ prikupljala je potpise za raspisivanje referenduma kojim bi Hrvatska izišla iz Istanbulske konvencije protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, jer navodno uvodi u hrvatski pravni jezik „rodnu ideologiju“, dok je inicijativa „Narod odlučuje“ prikupljala potpise za referendum na kojem bi se odlučilo o smanjenju broja saborskih zastupnika i smanjenju broja i ovlasti manjinskih zastupnika.
Prosvjedi u ožujku 2018. u Zagrebu protiv ratificiranja Istanbulske konvencije
U ime inicijative „Istina o Istanbulskoj“ Kristina Pavlović kazala je da se od Ustavnog suda kojeg vodi stari HDZ-ovac Miroslav Šeparović druga odluka nije mogla niti očekivati, dok koordinator inicijative „Narod odlučuje“ Luka Mlinarić kaže da Ustavni sud nije odlučivao o meritumu, već se proglasio nenadležnim, ali da će to ipak morati, što god Šeparović o tome mislio, jer on - kaže Mlinarić - nema pojma.
„Imamo potpuno pogrešno tumačenje predsjednika Ustavnog suda koji tvrdi da se Sabor može, ali i ne mora obratiti Ustavnom sudu, ukoliko smatra da nisu zadovoljeni uvjeti, što u potpunosti nije točno“, kaže.
Protiv referendumskih inicijativa bile su stranke lijevog i desnog centra – socijaldemokrati, manje liberalne stranke i HDZ, dok su za njih jedan zastupnik klerikalne strančice Hrast, i klerikalno populistički oporbeni Most.
Pročitajte i ovo: Potpisi za konzervativne referendume prekopirani?Pravila za referendum ublažena su pred referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u strahu da će taj referendum propasti, i klerikalci su kroz rupe u normativnom okviru uspjeli provući čak i izmjenu ustavne definicije braka. U nevladinoj udruzi Gong kažu da je ovo još jedno upozorenje da se zakon hitno mora mijenjati.
„Treba bolje regulirati transparentnije financiranje kampanje, preciznije izvještavanje o izvorima prihoda, ne samo o troškovima financiranja kampanje nego i o volonterima. Također je potrebno izmijeniti broj potpisa za nacionalni referendum. Sve ovo nam pokazuje da je to jedno pitanje koje je izrazito važno, a za koje smatramo da nije adekvatno regulirano“, kaže za RSE Oriana Ivković Novokmet.
Iz Vlade najavljuju da će prijedlog novog zakona za najkasnije dva mjeseca biti poslan u saborsku proceduru. Pravna struka i civilni sektor upozoravaju da bi zakonom trebalo biti propisano da neka pitanja ne smiju biti predmet referendumskog odlučivanja, poput ljudskih i manjinskih prava. Ministar uprave Lovro Kuščević izbjegao je izravno odgovoriti na pitanje hoće li i to biti obuhvaćeno novim zakonom:
„Očekujemo da će radna skupina koju smo formirali od vrhunskih stručnjaka dati odgovore na ta pitanja. Nismo mi u ministarstvu najpametniji da unaprijed znamo najbolja rješenja. Sastavili smo stručnu radnu skupinu za koju vjerujemo da će dati najbolja rješenja koja će štitit demokraciju, štititi Ustav i štititi pravo naših sugrađana da odlučuju na referendumu.“