Hrvatski sabor je većinom glasova petak izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH.
Za usvajanje deklaracije glasali su HDZ i njegovi koalicijski partneri, lijeva oporba glasala je protiv ili nije sudjelovala u glasanju, a klerikalno-populistički Mostnije glasao, jer su vladajući odbili njihove amandmane kojima je Most želio zaoštriti rječnik Deklaracije.
Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se "pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a", ali je iz njega brisan dio u koje se pritom poziva na Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uz obrazloženje da je riječ o unutarnjepolitičkom pitanju Hrvatske zbog čega ga nije potrebno naglašavati u Deklaraciji.
Prihvaćen je i HDZ-ov amandman kojim se od Ministarstva vanjskih i europskih poslova traži da jednom godišnje Saboru podnese izvještaj o provedbi deklaracije.
Nije prihvaćen SDP-ov prijedlog izmjene deklaracije da "Hrvatski sabor osuđuje sve postupke i politike koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana".
Deklaraciju je predložio parlamentarni Odbor za Hrvate izvan Hrvatske , a njegov predsjednik Božo Ljubić izabran u Sabor na HDZ-ovoj listi za dijasporu , odbijanje je objasnio riječima da bi to "impliciralo da je bilo pokušaja dezintegriranja BiH".
Na dvadesetak stranica deklaracije navodi se među ostalim kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i po treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, a što je – tvrdi se - suprotno duhu Dejtonskog sporazuma.
Uz opetovanoisticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Republike Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU-u, u Deklaraciji se daje potpora naporima „u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana" te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
U ostalim točkama se naglašava da će "samo puna primjena Ustava BiH kojim je ona definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućiti jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima".
Hrvatski sabor Deklaracijom traži i od predstavnika Republike Hrvatske da koristi sve instrumente, na osnovu Ustava i međunarodnih sporazuma, koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kao potpisnici Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma da se ukaže na kršenje tih sporazuma, na sve negativne posljedice koje su u međuvremenu nastupile kako za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tako i za samu državu Bosnu i Hercegovinu.
Deklaracija poziva institucije Republike Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.