Poznate turističke destinacije Pariza u subotu će biti zatvorene zbog straha od nastavka uličnog nasilja "žutih prsluka" koje potresa Francusku od prošle subote. Širom zemlje će biti raspoređeno oko 89.000 policajaca, a u glavnom gradu na ulicama će biti i oklopna vozila. Policija je pozvala trgovine i restorane na Champs-Elysees da zatvore svoje vrata, što će uraditi i nekoliko muzeja.
Pariz je pretrpio neke od najgorih nereda u proteklih nekoliko desetljeća. Okidač za proteste bilo je povećanje poreza na gorivo, što je ukinuto nakon nasilnih protesta. No, nezadovoljstvo je ostalo, iako je Vlada obećala dodatne ustupke, među kojima je i pomoć radnicima sa najnižim plaćama.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova kažu da imaju naznake mogućih nasilnih prosvjeda i ovu subotu, te da u Pariz dolaze predstavnici i ekstremne ljevice i ekstremne desnice.
Premijer Edouard Phillipe je pozvao na smirivanje stanja i najavio da će rasporediti 8.000 policajaca i oklopna vozila u glavnom gradu.
Poduzeće koja upravlja Eiffelovim tornjem najavilo je da toranj ostaje zatvoren jer ne mogu garantirati sigurnost posjetiocima. Gradske vlasti pojačavaju osiguranje Trijumfalne kapije koja je bila oštećena prošli tjedan. Ministar kulture Franck Rieseter kazao je da će biti zatvoreni i muzeji Louvre i Orsay, operne kuće i Grand Palais.
Policija je uputila apel na vlasnike dućana i restorana na Champs-Elysees i drugim popularnim mjestima da ne otvaraju vrata i da uklone stolove i stolice ispred svojih restorana. Odgođeno je i nekoliko subotnjih nogometnih utakmica, među kojima i one između Parisa i Montpelliera, Monaca i Nice, Toulousa i Lyona, te Saint-Etienna i Marseille.
U četvrtak su mladi bili na ulicama protestirajući protiv obrazovne reforme. Više od 140 ljudi je uhapšeno kada je prosvjed ispred škole Mantes-la-Jolie na zapadu Pariza završen sukobom s policijom.
Škole u drugim gradovima, Marseillu i Nantesu, također su bile zatvorene. Učenici su ogorčeni planovima predsjednika Emmanueal Macrona da promjeni završne ispite, što je uvjet za upis na fakultete. Kritičari strahuju da bi reforma mogla ograničiti jednaka šanse za sve i osnažiti nejednakosti u društvu.
"Žuti prsluci" u međuvremenu su uputili dodatne zahtjeve Macronu i njegovoj vladi i oko minimalne penzije, promjena poreznog sistema i snižavanja dobne granice za odlazak u mirovinu.
Pokret nema vodstvo, ali je stekao zamah putem društvenih mreža i priključili su mu se mnogi, od anarhista s ekstremne ljevice do nacionalističke desnice, a među njima su i oni umjereni, a svi optužuju Macrona da je izgubio osjećaj za aktualni trenutak u kojemu se nalazi zemlja.