Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u svojim zaključcima pozvao je bh. vlasti da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se omogućilo formiranje vlasti na svim nivoima, te da se „uzdrže od blokiranja i opstruiranja provedbe izbornih rezultata zbog uskostranačkih interesa“.
U kominikeu s kojim se, već tradicionalno, nije saglasio ambasador Ruske Fedreacije u BiH, liderima je sugerisano da dostave preostale odgovore na pitanja iz Upitnika, kako bi Evropska komisija mogla donijeti procjenu spremnosti BiH da napreduije ka evropskim integracijama. Uz to podcrtana je i borba protiv korupcije i vladavina prava, kao i donošenje hitnih i konkretnih socio-ekonomskih reformi.
Pročitajte i ovo: Dodik napustio sastanak PIK-a jer nije bilo zastave RSIzrazili su žaljenje što je preuranjena izborna kampanja “zatrovala političku atmosferu i onemogućila da se kroz pregovore dođe do rješenja za prevazilaženje praznine u Izbornom zakonu, a koja se odnosi na Dom naroda FBiH.“
Iako smatra da nije vrijeme da se govori o tome šta bi bilo kad bi bilo, odnosno može li se u tom pravcu razmatrati mogućnost da se Centralna izborna komisija BiH vodi rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, a ne 1991, kako stoji u Dejtonskom sporazumu visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je kazao:
„Aneks 7 još nije ispunjen i čini mi se da rezultati prebrojavanja cenzusa još nisu objavljeni.“
Iako je svojevremeno naveo kako bi upravo na ovom zasijedanju Vijeća za implementaciju mira međunarodna zajednica mogla okrenuti novi list, do korištenja bonskih ovlaštenja ipak neće doći, kazao je Incko.
„Prošla su vremena Pedija Ešdauna. Prošla su ta vremena kad je strani faktor ili visoki predstavnik nametnuo mnoge stvari, recimo Zakon o zastavi, koji je ipak kasnije usvojen u Parlamentu, tako da je to bilo elegantno rješenje. Ali, ja sam ubijeđen ako želiš u EU ili NATO da moraš pokazati određeni stepen zrelosti da mozes da rješavaš probleme sam“, rekao je.
Pročitajte i ovo: Dodik: Pridržavam se stava o vojnoj neutralnosti BiHUprkos protivljenju iz Republike Srpske članstvu u NATO, Incko je kazao kako ipak postoji Zakon o odbrani, baš kao i potvrda aspiracija koju su potpisali čelni ljudi koji su bili u Predsjedništvu BiH iz RS, poput Nebojše Radmanovića. No, navodi da to nije pitanje kojim se niži nivoi vlasti u BiH bave, te podsjetio:
„ Ali kao visoki predstavnik moram da kažem da država ima ingerencije za spoljnu politiku, nemaju entiteti ili kantoni ili Brčko, samo država ima to, a to je izvorni Dejton: spoljna politika, spoljna trgovina i civilni poslovi. Znači to treba rješavati na najvišem nivou, a to je država.“
Vijeće za impelemantaciju mira istaklo je bojazan kako bi zbog činjenice da ne postoji dogovor o načinu formiranja Doma naroda FBiH mogla biti ugrožena i vlast i na nivou BiH.
Na novinarsko pitanje o stavu hrvatskih predstavnika u Evropskom parlamentu, konkretno zastupnice Željane Zovko, u pogledu načina utroška sredstava OHR-a u BiH Incko je kazao kako se radi o veoma trasparentnom utrošku u koji svi mogu imati uvid. Upitan da li je to pritisak na OHR, nakon što je HDZ izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH, Incko kaže:
„Postoji možda neka strategija iza toga protiv OHR-a. OHR se može i zatvoriti, ali nakon što se svi uslovi steknu. Evo da kažem zbog čega možda gospođa Zovko to radi. Rezultat za HDZ možda nije bio onako kako su neki očekivali, ali moram da kažem da su i gospodin Čović i gospodin Komšić birani na isti način, sa istim zakonom i istim ustavom. Neki su frustrirani ja to razumijem. Koliko znam HDZ se nije žalio Centralnoj izbornoj komisiji na izbor Komšića. Ali, možda da malo promislimo ubuduće da bude manje frustracija na hrvatskoj strani i da napravimo neki katalog svega što Hrvati imaju de facto.
Kao visoki predstavnik moram da kažem da država ima ingerencije za spoljnu politiku, nemaju entiteti ili kantoni ili Brčko: Valentin Incko
Na kantonalnom nivou koliko ima ministara, na federalnom nivou koliko imaju ministara, da li imaju puno ministara finansija, ministara pravosuđa, da idemo na državni nivo da vidimo ko upravlja indirektnim oporezivanjem i mirno pričamo o faktičkom stanju i eliminišemo frustracije. Niko ne želi uskraćivati nikome ništa. Ali kako ako hoćete psihološki ili hrišćanski, treba da imaju Hrvati malo više, a Bošnjaci malo manje. Oni što su najmanji malo više, a oni što su najveći malo manje“, ocijenio je Incko.
Inače, u pogledu izmjena Izbornog zakona iz PIC-a su naveli da su ključne izmjene koje se tiču problema u vezi s biračkim odborima, tačnosti Centralnog biračkog spiska, brojanja glasačkih listića, netransparentnog finansiranja stranaka, te zloupotrebu javnih i drugih resursa. Usvajanje ovih promjena nužno je kako bi se mogle primijeniti na narednim izborima 2020. godine.