U Buenos Airesu počinje samit G20, grupe industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, koji se održava u vrijeme trgovinskog rata između Sjedinjenih Država i Kine, koji je potresao globalna tržišta, ali i napetosti između Rusije i Ukrajine. Dvodnevno okupljanje svjetskih lidera bit će glavni test za G20 država čiji su se lideri prvi put susreli u 2008. kako bi pomogli u spašavanju globalne ekonomije od najgore financijske krize koja je bila potresla svijet nakon tridesetih godina prošloga stoljeća.
Američki predsjednik Donald Trump otkazao je sastanak sa ruskim kolegom Vadimirom Putinom u znak protesta zbog odluke Rusije da zatoči ukrajinske ratne brodove i mornare nakon incidenta u moru pored anektiranog ukrajinskog poluotoka Krim, u nedjelju, 25. novembra.
Odluka američkog predsjednika na neki način poklapa sa izjavom njegovog bivšeg odvjetnika Michaela Cohena da je lagao Kongresu o poslovnim dogovorima predsjednika u Rusiji.
Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika, izjavio je da Moskva “žali zbog takve odluke”, iako je u prvom komentaru tvrdio da će “predsjednik imati nekoliko sati više kako bi iskoristio svoj program na marginama samita”.
Njemačka kancelarka Angela Merkel za ukrajinsko-rusku krizu krivi Moskvu, te ističe da će o tome razgovarati sa Putinom. Merkel kasni na samit, zbog kvara aviona.
Nade da bi moglo doći do napretka u trgovinskim odnosima između Kine i Sjedinjenih Država prilično su umanjene, čak se i strahuje da bi moglo doći do daljnje eskalacije u sve aktulanijem trgovinskom ratu. Trump je rekao da se njemu baš sviđa što su na snazi porezi američke strane na kineske proizvode. I Peking je također odgovorio protumjerama SAD. Treba vidjeti što će donijeti subotnji susret kineskog i američkog predsjednika.
Pročitajte i ovo: EU se štiti novim mjerama usred 'trgovinskog rata' SAD i KineI obećanja o klimatskim promjenama također su točka sporenja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će odbiti potpisati trgovinski sporazum sa južnoameričkom stranom ukoliko se novoizabrani brazilski predsjednik Jair Bolsanaro povuče iz Pariškog klimatskog sporazuma. Samit je i diplomatski test za saudijskog princa Mohameda bin Salmana zbog i dalje otvorenih pitanja o njegovoj povezanosti sa prošlomjesečnim ubojstvom novinara Jamala Khashoggija u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu.
U samom Buneos Airesu u toku je jaka sigurnosna operacija, na ulicama je više od 20.000 policajaca, a kako je proglašen neradni dan zatvorena je središnja financijska zona grada. Nastoje se izbjeći bilo kakvi sukobi, jer je na prošlom samitu u Hamburgu bilo nasilnih prosvjeda.
Sam samit odvija se u izmjenjenim političkim odnosima u svijetu, gdje su protekcionizam i populizam zauzeli mjesto globalizacijskim procesima.
I za samu Argentinu je ovaj samit vrlo značajan, i kao dokaz da je predsjednik Mauricio Macri uistinu spreman voditi zemlju ka obećanim ekonomskim reformama i da on može biti osoba na koju se svjetski lideri, a i domaća javnost može osloniti. No, inflacija u toj zemlji i dalje je vrlo visoka , ekonomski rast usporen, vrijednost pesosa je opala, a zemlja je od MMF morala posudila 57 milijardi dolara kredita kako bi se izvukla iz krize. Sve to, upozoravaju eksperti, i nije tako obećavajuće za predsjednika koji će se iduće godine natjecati za reizbor.