Parlament Ukrajine na izvanrednoj sjednici je odlučio uvesti ratno stanje u trajanju od 30 dana nakon što su ruske snage pucale na ukrajinske ratne brodove u Crnom moru, neposredno uz obalu poluotoka Krim koji je Moskva anektirala u martu 2014. godine.
Tri ukrajinska ratna broda su zadržana u luci Kerč koju kontroliraju Rusi.
Bivši predsjednici Ukrajine ranije su se tijekom sjednice usprotivili nastojanjima aktualnih vlasti da uvedu izvanredno stanje.
Prvi predsjednik Ukrajine Leonid Kravčuk, šef države od 1991. do 1994. godine, pročitao je pismo koje su uz njega potpisala još dva bivša predsjednika, Leonid Kučma (1994.-2005.) i Viktor Juščenko (2005.-2010.), protiveći se uvođenju izvanrednog stanja.
Kravčuk, Kučma i Juščenko naveli su u pismu da bi izvanredno stanje predstavljalo "prijetnju demokraciji" jer bi ugrozilo održavanje predsjedničkih izbora sljedeće godine, navodi AP.
Zbog eskalacije odnosa između Ukrajine i Rusije najavljena je posebna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a.
Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko podržao je uvođenje ratnog zakona, koji bi dao vladi mogućnost da ograničava javna okupljanja, regulira medije i suspendira izbore.
"Raspolažemo sa nepobitnim dokazima da se radi o agresiji. Napad na ukrajinsku mornaricu nije bio ni pogreška ni slučajnost. To su bili namjerni potezi, uključujući i upotrebu oružja protiv pripadnika ukrajinske mornarice. Ratni zakon ne znači da se nećemo koristiti političkim i diplomatskim sredstvima kako bi oslobodili naša područja pod kontrolom Moskve i proruskih separatista. I dalje ćemo se pridržavati svih međunarodnih obaveza, uključujući i sporazum iz Minska", rekao je Porošenko.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tenzije u Azovskom moru
Predsjednik Ruskog komiteta za informacije Aleksej Puškov tvrdi da "nema razloga sumnjati da zapovjed nije stigla direktno od ukrajinskog predsjednika Porošenka, te da se radilo o namjernoj provokaciji".
Porošenko je zatražio da Rusija odmah oslobodi zadržane dvije topovnjače i tegljač, kao i mornare, što bi bio prvi korak u deeskalaciji sukoba u kojem je povrijeđeno šest ukrajinskih mornara. Kijev je objavio da nema kontakta sa 23 mornara koji se nalaze u ruskom zatočeništvu.
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov optužio je Kijev da je prekršio međunarodne norme koje ugrožavaju kretanje morem, dok je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao da su, prema ruskom zakonu "ukrajinski mornari odgovorni zbog kršenja granice", no nije precizirao što ta odgovornost konkretno znači.
Lavrov je optužio Kijev da je prekršio međunarodne norme koje ugrožavaju kretanje morem.
Tenzije u Crnom i Azovskom moru počele su otkad je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014. godine, ali dodatno su se produbile otkad je Rusija izgradila most koji povezuje Krimski poluotok s ruskim kopnom i tako praktički odsjekla ukrajinsku obalu Azovskog mora, uključujući stratešku luku Mariupolj, od ostatka Ukrajine. Ovaj je pomorski put ključan za ukrajinski izvoz željeza, čelika i žita.
Ruski vojni avioni nadlijeću most koji povezuje Rusiju sa poluootokom Krim, 25. novembar 2018.
Otkad je most izgrađen, Rusija je počela obavljati inspekcije nad ukrajinskim brodovima koji prolaze, bilo iz ukrajinskih luka u Azovskom moru ili prema njima. Ukrajinci se žale da brodovima kojima je trebao jedan dan za plovidbu sada zbog čekanja na Kerčkim vratima treba i do tjedan dana te da se radi o vrsti "ekonomske blokade".
Rusija, pak, tvrdi da samo obavlja sigurnosne provjere zbog svog mosta.
Moskva u svom stilu ponavlja da je napad izvela u samoobrani, te negira bilo kakvu odgovornost za miješanje u unutarnja pitanja Ukrajine, ne mareći za brojne dokaze koji govore sasvim suprotno.
U sukobu u istočnoj Ukrajini do sada je ubijeno više od 10.000 ljudi.
EU je pozvala Rusiju i Ukrajinu na uzdržanost.
Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk optužio je "Rusiju za upotrebu sile", te je na svom Twitteru napisao da "ruske vlasti moraju vratiti ukrajinske brodove i mornare, te se suzdržati od budućih provokacija" dodajući da je "Evropa jedinstvena u podršci Ukrajini".
Glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu izjavila je da Alijansa podržava integritet i suverenitet Ukrajine, pomno prati zbivanja u Azovskom moru i poziva na smirivanje stanja.