Srpsko prosvjetno i kulturno društvo (SPKD) Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, dodijelilo je u četvrtak uveče na svečanosti u prostorijama Vladičanskog dvora u Mostaru nagradu za humanost "Stepa Stepanović" Anisu Kosovcu iz Konjica.
Nakon jednoglasne odluke Upravnog odbora SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, nagrada je Kosovcu dodijeljena jer je ove godine podigao spomenik braći Petru i Pavlu Goluboviću, dječacima od 7 i 5 godina koji su ubijeni u Konjicu 1992. godine.
No, nagradu za humanost, toleranciju i suživot zasjenila je burna rasprava o njenom imenu, jer je vojvoda Stepa Stepanović i nakon jednog vijeka za jedne okupator, a za druge oslobodilac Mostara.
Ova nagrada dodjeljuje se prvi put, i to kako je objašnjeno, za humanost, toleranciju i suživot. Kontroverze je izazvala odluka da se nazove po vojvodi Stepi Stepanoviću, srbijanskom oficiru iz Prvog svjetskog rata, čije su jedinice prije 100 godina, 15. novembra 1918, godine, ušle u Mostar.
Iz Prosvjete su ranije saopćili kako je vojvoda Stepanović bio poznat po humanosti, iako je bio vojskovođa, što je prepoznao i Međunarodni crveni križ, na čijoj zgradi u Ženevi stoji natpis u centralnom holu "Budi human kao što je bila humana Srbija".
Prosvjeta: Promovišemo plemenitost, hrabrost i humanost
"Promovišemo plemenitost, hrabrost i humanost, upravo te karakteristike koje su najupečatljivije i najviše vezane za Stepu Stepanovića, koje danas izuzetno karakterišu Anisa Kosovca, koji je pokazao i humanost i plemenitost i hrabrost, podižući svojim sredstvima spomenik pobijenim konjičkim dječacima Petru i Pavlu Goluboviću", izjavio je predsjednik Gradskog odbora SPKD Prosvjeta, inače mostarski paroh, Radivoje Krulj.
Dobitnik nagrade Anis Kosovac kazao je novinarima da priznanje ne doživljava kao nagradu, već kao zahvalnicu.
"Zločina ima milion. Ima mrtve djece od granata i u Konjicu, ali njihova sudbina je najtužnija i ja je nisam mogao gurati pod tepih. Iz cijelog svijeta sam dobio poruke ljudi, što znači da i oni tako osjećaju. Neki me pitaju odakle mi hrabrost. Za ovo ne treba hrabrost. Šuti se i gura pod tepih, od Čapljine do Bijeljine. Spomenici se prave junacima, a žrtvama, svojim komšijama, niko ne pravi spomenik", rekao je Kosovac.
Reakcije - negativne
SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, najavila je 7. novembra da će se svečana akademija i dodjela nagrade za humanost u povodu 100. godišnjice od oslobođenja Mostara od Austro-Ugarske održati u Narodnom pozorištu Mostar.
Nedugo nakon toga oglasila se mostarska Podružnica Vijeća bošnjačkih intelektualaca (VKBI), koja je u saopćenju za javnost uz ostalo ustvrdila da je sa historijsko-pravnog aspekta potpuno pogrešna konstatacija da je srpska vojska oslobodila Mostar od Austro-Ugarske, te da su srpski vojnici tada "vršili pretrese kuća, napadali, pljačkali i maltretirali (uglavnom) civilno muslimansko stanovništvo".
"Nerijetko su se dešavala i ubistva, koja institucije nove države nisu nikada istraživale", navodi se uz ostalo u saopćenju VKBI Mostar.
Reagirao je i Muzej Hercegovine iz Mostara, u čijem saopćenju se navodi i da "promoviranje Stepe Stepanovića, generala srbijanske vojske, u Dejtonskoj, porušenoj, popaljenoj, Bosni i Hercegovini, i dodjeljivanje nagrade za humanost sa njegovim imenom, na primjer Bošnjacima, predstavlja svojevrsnu provokaciju".
Organizatori, SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, su potom odlučili svečanu akademiju održati u Vladičanskom dvoru u Mostaru.
Različiti pogledi
Historičar sa Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru i član Odbora za historiju na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, prof.dr. Adnan Velagić, kaže kako je ključno pitanje je li Srbija, koja je jedina u to vrijeme od južnoslavenskih zemalja imala vojsku, oslobodilac ili osvajač.
Tvrdi da je najbolji odgovor dao tadašnji predsjednik Jugoslavenskog odbora Ante Trumbić, koji je u pismu Britanskoj vladi uz ostalo naveo kako Srbija južne Slavene iz Austro-Ugarske želi držati u položaju potčinjenosti i poniženja, te da bi ti narodi bili samo objekat oslobađanja, "ali ne i subjekat prava i slobode".
Velagić tvrdi da o svemu najbolje svjedoče događaji po ulasku srpske vojske u bosanskohercegovačke gradove, pa i u Mostar, o čemu postoje brojni dokumenti u Arhivu BiH i Arhivu Hercegovačko-neretvanskog kantona kantona.
"Iz ovoga proizilazi i odgovor da li je sa ulaskom srpske vojske u Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i u Mostar i Hercegovinu, došla sloboda za sve narode. Naravno, ulazak srpske vojske značio je oslobođenje, napredak i uspon, ali samo, isključivo srpskog naroda. Bošnjaci i Hrvati su tu i takvu slobodu skupo plaćali, o čemu nedvojbeno svjedoče arhivski dokumenti", rekao je Velagić.
S druge strane, historičar Vuk Bačanović je na nedavnoj press konferenciji SPKD Prosvjeta rekao da će biti kontroverzi oko nagrade, poslije svega što se desilo i u Drugom svjetskom ratu i proteklom ratu.
"I ono što je očekivano je da se ovakva manifestacija eventualno dočeka sa nekim animozitetom, ali upravo zato je bitno probijati led. Bitno je istaknuti, recimo, da je Stepa Stepanović u Sarajevu u svom govoru, pa i u Mostaru takođe, ali prevashodno u Sarajevu, gdje je bio glavni doček, da je istakao da on smatra da u državi koja nastaje, a koja je prva država svih južnih Slavena... da u toj državi nijedan narod ne smije imati hegemoniju nad drugim narodom. On je smatrao da je to kamen-temeljac sreće svakog društva", rekao je Bačanović.
Predsjednik SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, paroh Radivoje Krulj izrazio je očekivanje da će nagrada "Stepa Stepanović" postati tradicionalna.
"Ja se nadam da plemenitih, humanih i hrabrih ljudi ima i da će naše društvo prepoznavati i plemenitost i hrabrost i humanost i da će u budućnosti dodjeljivati ovu nagradu", najavio je on.