Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH je saopštilo da je jutros ukinuta blokada na petlji Šićki Brod kod Tuzle i da se nesmetno odvija saobraćaj na magistralnom putu Orašje-Tuzla-Sarajevo.
„Postupajući po zahtjevu Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Federalna uprava policije - Specijalna policijska jedinica pružila je asistenciju navedenom Ministarstvu u deblokadi raskrsnice Šički brod u Tuzli.
Prilikom provođenja navedenih aktivnosti upotrijebljen je minimum sile i to samo prema osobama koja su bila u vidno alkoholisanom stanju i koja su pružala otpor prema policijskim službenicima, s tim da nije bilo povrijeđenih osoba", saopštio je Federalni MUP.
Međutim, prema informaciji iz tuzlanske bolnice, dvije osobe su prevezene u ovu zdravstvenu ustanovu.
Jedan broj osoba priveden u Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog Kantona radi kriminalističke obrade i protiv isti ce biti poduzete zakonom propisane mjere.
Demobilisani borci u mjestu Karuše u blizini Doboja dan ranije odblokirali su magistralni put M-17.
Ministar za boračka pitanja Federacije BiH Salko Bukvarević, napustio je Tuzlu gdje je otišao na pregovore s bivšim braniocima, koji nisu došli na sastanak s njim. Prema Bukvarevićevim riječima, poručili su da se ne žele susresti s njim, ukoliko prije toga ne dobiju obećanje da će Nacrt zakona o pravima demobilisanih boraca u parlamentarnoj proceduri biti u ponedjeljak, a ne za 20 do 30 dana, kako je istaknuto u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj nakon vanredne sjednice Vlade Federacije u Sarajevu.
Agencije javljaju da u odnosu na prvi dan blokade Šićke petlje, jutros na putevima koji iz Sarajeva, Orašja i Doboja vode prema Tuzli nema prevelikih gužvi, jer vozači koriste alternativne putne pravce kako bi stigli do centra grada.
U međuvremenu, povodom blokade na Šićkoj Petlji radno-konsultativni sastanak održala je Vlada Tuzlanskog kantona. Naveli su u saopštenju da nijedan od boračkih zahtjeva iznesenih tokom prethodna dva dana nije usmjeren prema toj vladi, te da ono što je u domenu djelovanja kantonalnog nivoa vlasti, ostvarivanje dopunskih prava boračke populacije, Vlada nastoji da uredno servisira.
Vaš browser nepodržava HTML5
Blokada petlje Šićki Brod u Tuzli
S obzirom da su se borci povukli sa drugih saobraćajnica u BiH, Kantonalna vlada je uputila i poziv braniteljima da zadrže dostojanstvo i da se povuku sa saobraćajnica, kako bi se privredni i društveni život mogao nesmetano odvijati, a da ostvarenje svih svojih prava branitelji traže putem nadležnih institucija.
Podsjećamo, federalni ministar za pitanja boraca Salko Bukvarević predlaže da tuzlanski borci izaberu predstavnika koji bi stigao u Sarajevo na pregovore, međutim oni na to ne žele pristati, te resornog ministra pozivaju da dođe na petlju.
Ponovna blokada kod Doboja 2. marta
"Sve smo pokušali"
I dalje traje blokada Graničnog prijelaza Bijača, koja je počela jučer poslije podne. Saobraćaj se odvija nesmetano, iako je pored prijelaza i dalje prisutna jedna grupa pripadnika Udruge Zaboravljeni branitelji koja protestuje.
"Na Bijači je situacija kakva je bila, mi smo tu u šatoru i tu ćemo ostati do god vojska hoće, a vojska je odlučna da se ostane do kraja. Put mi blokiramo povremeno, jer ima puno policije sa svih strana i onda blokiramo put po dva, tri sata dok ne dođu ove kornjače, dok ih ne pozovu, i kad ih pozovu mi se povučemo", kazao je za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruge Zaboravljeni branitelji Drago Grbovac.
Tvrdi da su borci sve pokušali da urade kroz institucije, ali da vlast nema sluha za ono što traže, te da ne rade svoj posao.
"Gospodnim Mušić (Edin Mušić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije) je trebao zakazati sjednicu 28. februara i nijednog borca ne bi bilo na ulici. Imao je sve preduvjete i potpise više od 20 zastupnika. Samo je trebalo zakazati sjednicu sa jednom tačkom dnevnog reda o braniteljima i nikoga ne bi bilo na ulici", tvrdi Grbovac.
Demobilisani borci proveli su noć na ulici
Predsjednik Vlade Federacije Fadil Novalić je juče popodne na konferenciji za novinare izjavio da su glavne saobraćajnice odblokirane u zajedničkoj akciji pripadnika Federalne uprave policije, kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.
Ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara je podvukao da nije bilo incidenata i da je sigurnosna situacija u ovom entitetu stavljena pod kontrolu
„Iako su neki priželjkivali i očekivali da dođe do sukoba između policije i boraca to se nije desilo. Međutim, indikativno je da je izvršena blokada tri od četiri najveća urbana centra u Federaciji: Sarajeva, Tuzle i Zenice, a evidentno je da učesnicima protesta manipuliraju i na njih utiču osobe koje su direktno povezane s određenim političkim subjektima u Federaciji“, rekao je Čampara.
Prema njegovim riječima na to ukazuju činjenice da su Vogošćansku petlju blokirale osobe koje su na tu lokaciju dovezene uglavnom s područja Cazina i Velike Kladuše, da su blokadu na planinskom prijevoju Ivan izvršile osobe uglavnom s područja Konjica, Bugojna i drugih dijelova Srednjobosanskog kantona, dok su blokadu petlje Šićki Brod izvršile osobe s područja Lukavca, Gračanice, Srebrenika i manjim dijelom iz Tuzle.
„Imamo operativne podatke i istraga se još uvijek vodi. Operativni podaci ukazuje da postoje određena lica koja se povezuju sa nekim političkim opcijama koje su čak plaćale autobuse", rekao je Čampara.
Traže pravo na život: Blokada puta Doboj-Sarajevo
Borci odlučno odbijaju ovakve ocjene. „Naš odgovor je da to nije tačno. To odbijamo i to nismo pomislili ni u snu. Borci u ovim protestima samo traže pravo na život. Zato smo na ulicama i ovo je posljednja opomena onim koji odlučuju o našim sudbinama“, kaže jedan od njih, Hasudin Šegić.
Ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević ističe da se svi problemi moraju rješavati u institucijama sistema, a za pitanja boraca nadležno je ministarstvo na čijem je čelu. Ponovio je da nema namjeru otići u Tuzlu i razgovarati s borcima koji su blokirali saobraćajnicu u Šićkom Brodu.
„Uspostavljen je registar boraca na osnovu kojeg se već isplaćuju naknade i tačno se zna ko i koliku naknadu prima“, rekao je Bukvarević.
Najavio je da će po hitnom postupku u parlamenatrnu proceduru biti upućen Nacrt zakona o pravima boraca, koji bi oba doma Parlamenta usvojili najkasnije u roku od 30 dana.
„Tim nacrtom je predviđeno 15 prava za pripadnike Oružanih snaga u kategoriji demobilisanih boraca, a za koje je 2010. zakon stavljen van snage“ , dodao je on.
Bivši pripadnici Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane su postavili zahtjev da Parlament Federacije do 28. februara, na posebnoj sjednici razmatra njihove zahtjeve: javno objavljivanje registra boraca, jedinstven borački dodatak i prekid finansiranja sadašnjih više od 1.600 udruženja boraca.
Bivši borac Nazif Velić kaže da su zahtjevi uredno i na vrijeme upućeni u Parlament, kako bi se razmatralo ispunjavanje tri ključna zahtjeva.
„Međutim, oni koji stoje na čelu i jednog i drugog doma Parlamenta nisu se udostojili da naše zahtjeve razmatraju i da zakažu posebnu sjednicu“, kaže Velić.
Više od dvadeset sati na niskim temperaturama, oko minus dvadeset bivši borci su tražili da se ispune njihovi zahtjevi sve dok nije intervenisala specijalna policija.
„Uzeli nam čast, uzeli nam prava, uzeli nam slobodu ... Sad su poslali policiju na nas!“, rekao je jedan od učesnika protesta, Fehim Sejak.
Policijske snage su poslane zbog blokade puteva
Zbog skoro 24-satne blokade saobraćajnica, nastale su ogrome kolone automobila u kojim je bilo djece i bolesnih, ali i onih nespremnih na vanredne situacije – izuzetno niske temperature, bez vode i hrane.
Podsjetimo, premijer Federacije u srijedu kasno naveče na vanrednoj konferenciji za novinare kazao je da su pred Vladu postavljeni nemogući zahtjevi.
„Postavljeni su zahtjevi koje niko ne može izvršiti. A ako se ne izvrše, zna se da slijedi haos. Neko kreira rješenja na ulici, neko kreira haos“, rekao je Novalić.
Kako tvrde, iako je u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini učestvovalo oko 270.000 pripadnika Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), danas je registrovano dvostruko više korisnika ove populacije.