U Crnoj Gori je 90 odsto napada na novinare neriješeno, a većih pomaka nema ni nakon formiranja Komisije za istrage napada koja nema nikakvu moć, sem da ukazuje na propuste istražnih organa, smatraju u Društvu profesionalnih novinara (DPNCG).
Kako navode, podržavaju kampanju Međunarodne federacije novinara, kojom se vlade pozivaju na odgovornost zbog nerazjašnjenih napada i ubistva novinara.
Danas je Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, kada se, kako su saopštili iz DPNCG, potencira to pitanje koje bi svakodnevno trebalo da bude u fokusu pažnje s obzirom na važnost novinarske profesije, koja treba da bude u službi javnog interesa.
“Kao i u svijetu i Evropi, i u Crnoj Gori je 90 odsto napada na novinare neriješeno, a većih pomaka nema ni nakon formiranja Komisije za istrage napada na novinare koja je koncipirana tako da zaista nema nikakvu moć, sem da ukazuje na propuste istražnih organa”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, policija i Tužilaštvo to ignorišu, a posljedica svega je načelna politička volja Vlade i nerješeni napadi i ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista “Dan”, Duška Jovanovića.
“Uglavnom je riječ o slučajevima gdje su izvršioci ili naručioci povezani sa dijelovima tajne službe i mafije, pa se tužioci i policija previše ne trude da ih istraže. To je jasno iz spisa predmeta, u koje sam kao bivša članica Komisije imala uvid, a gdje činjenice ukazuju da nema napora da se obezbjede materijalni dokazi za “operativna saznanja” o izvršiocima zločina i napada”, rekla je generalna sekretarka DPNCG-a, Mila Radulović.
Kako je kazala, Komisija se i u ovom mandatu bavi slučaj ubistvom Jovanovića, napadom na novinara Tufika Softića i slučajevima napada na novinare i imovinu redakcije “Vijesti”, kao i napadom policije na novinare tokom protesta 17. i 24. oktobra 2016. godine i slučaj kamenovanja prostorija Televizije Pink i slučajem istraživača Jova Martinovića, osumnjičenog za krivično djelo organizovanog kriminala.
Radulović je navela da je Komisija u prethodnom mandatu počela slučaj Jovanovića, Softića, napad na direktora dnevnog lista “Vijesti” Željka Ivanovića, objedinjeni slučaj novinarke Olivere Lakić, paljenje vozila dnevnika “Vijesti”, napad na urednika “Vijesti” Mihaila Jovovića i fotoreportera Borisa Pejovića, napad na novinara Mladena Stojovića, slučaj Darka Ivanovića, eksplozijom pred redakcijom “Vijesti, napad na Jevrema Brkovića, napad Vladimira Bebe Popovića na novinare “Vijesti” Luku Zekovića i Miodraga Babovića.
“Izuzev poredmeta novinarke Lidije Nikčević, koji su istražni organi riješili a koji je i Komisija ranije otvorila, svi ostali su i dalje aktivni”, saopštila je Radulović.
Prema njenim riječima, drugi slučaj napada na Tufika Softića iz 2013. godine, koji je još u izviđaju, zastarjeva 11.08.2018. godine, slučaj Mladena Stojovića zastarjeva 23.05.2018. godine i slučaj podmetanja eksploziva kod redakcije Vijesti 26.12.2018. godine.
Radulović je ukazala da je cilj kampanje Međunarodne federacije novinara (IFJ) podsjećanje vlada na odgovornost za neistražene napade i činjenice da su zločini usmjereni prema novinarima ostali nekažnjeni.
