Još nema službenih komentara na izvještaj američkog State Departmenta o vjerskim slobodama u Hrvatskoj za prošlu godinu. Neki od fenomena spomenutih u izvještaju protegli su se i na ovu godinu, i vrlo je vjerojatno da će se izvještaj za ovu godinu baviti mnogim temama spomenutim u ovom izvješću, kažu analitičari.
Dvadeset slučajeva provala, uništavanja imovine i pisanja grafita po objektima Srpske pravoslavne crkve, odvojene komemoracije na mjestu nekadašnjeg logora smrti u Jasenovcu, spor tempo povrata oduzete imovine židovskoj i pravoslavnoj vjerskoj zajednici, i sporni film Jakova Sedlara „Jasenovac – istina“ koji revizionistički dovodi u pitanje broj žrtava – tim je temama u izvještaju State Departmenta o stanju vjerskih sloboda u prošloj godini u dijelu o Hrvatskoj posvećeno najviše pozornosti. Još nema reakcija državnih organa ni SPC-a u Hrvatskoj na naš upit, a izvješće su prenijeli tek neki neovisni mediji.
Spominje se i skandiranje ustaškog pozdrava na nogometnoj utakmici u Osijeku protiv Izraela prošlog proljeća, tijekom čega je izostala reakcija bivšeg premijera Tihomira Oreškovića, kao i nacionalistički ispad na jednoj lokalnoj zagrebačkoj televiziji siječnja prošle godine, koja je zbog toga kažnjena sa tri dana neemitiranja, a što je onda uzrokovalo prosvjede 5.000 ljudi pred Agencijom za elektroničke medije.
Sličan izvještaj i za ovu godinu: Tihomir Ponoš
„Neki od tih događaja prenijeli su se i na ovu godinu“, podsjeća novinar riječkog „Novog lista“ i poznavatelj problematike Tihomir Ponoš, a jedan od njih je Sedlar i njegov kontroverzni film.
„Nastavak te priče je da ga je grad Zagreb nagradio svojom nagradom.“
Sedlar je najviše kritika, osim očitim i još k tome nespretnim falsifikatima, izazvao navođenjem brojke od 20.000 - 40.000 ubijenih u Jasenovcu. Izvještaj State Departmenta podjeća da washingtonski Muzej Holokausta koristi procjenu od 77.000 do 99.000 žrtava i oko te brojke – dodaje Ponoš – postoji suglasnost u historiografiji.
“Na stručnoj razini - kada je riječ o Jasenovcu i broju žrtava jasenovačkog logora - doista uvelike postoji suglasnost svih strana, pa i Muzeja Holokausta u Washingtonu. Nisam siguran da ta suglasnost postoji izvan historiografije, zapravo - siguran sam da ne postoji, posebno kada je riječ o razini politike. Prilično je jasno da – kada se politika upliće u takve stvari – to ne rezultira nikakvim smirivanjima, nego novim razbuktavanjima i te priče i svih strasti koje ta priča pokreće.”
Tu on posebno spominje hrvatsku nevladinu udrugu „Trostruki logor Jasenovac“ koja dodatno umanjuje broj žrtava, ali i neke iz vrha aktualne vlasti u Srbiji koji radi unutarnjopolitičkih razloga dovode u pitanje ne samo broj žrtava u Jasenovcu, nego i broj stradalih Srba u NDH.
Ponoš procjenjuje da će izvještaj State Departmenta za ovu godinu biti sličan ovome za prošlu godinu.
“Biti će sličan, zato što je u nekim elementima sličan već godinama - to se posebno odnosi na imovinu koja je oduzeta Židovima za vrijeme Drugog svjetskog rata i povrat, odnosno nevraćanje te imovine. Biti će sličan u element napada na imovinu i objekte SPC-a, samo je pitanje o kojem broju napada će biti riječ. Recimo, u ovom izvješću se spominje da je prošle godine registrirano 20 takvih napada, što je pet napada manje nego u 2015. godini.”
Naravno, biti će spomenut i Jasenovac, i to ne samo zbog sporne spomen-ploče sa ustaškim pozdravom koja se – iako postavljena prošlog studenog - nije našla u izvještaju za prošlu godinu, zbog formiranja državnog tijela za suočavanje s prošlošću, nego i zbog ovogodišnje komemoracije, koja je i ove godine održava odvojeno – zasebno državne vlasti, a zasebno nevladine udruge Srba, Židova, Roma i antifašista.